Post on 30-Aug-2019
transcript
Repubblica e Cantone TicinoDipartimento delle istituzioni
Il Ticino in breve
Informazioni generali
Serbo/Croato/
Bosniaco/Montenegrino
Srpski/Hrvatski/
Bošnjački/Crnogorski
NapomenaCilj ove brošure je da svima koji nameravaju da se
nastane u Kantonu Tićino (Cantone Ticino) ponudi
opšte informacije o ovom kantonu. Ova brošura
nije obuhvatila sve informacije. Za podrobnije
informacije potrebno je obratiti se Službama
nadležnim za rad opština Kantona Ticino
(Cancellerie dei Comuni del Canton Ticino), kao i
drugim institucijama, udruženjima i kantonalnim
administrativnim službama navedenim u
brošuri, koje vam stoje na raspolaganju za sve
dodatne informacije i pojašnjenja, kao i stručne
personalizovane savete, u slučaju da su vam
potrebni.
Sve navedene informacije detaljno su
prekontrolisane i smatraju se tačnim u trenutku
objavljivanja ove brošure. Međutim, s obzirom na
veliki broj podataka, moguće je da postoje i neke
nepreciznosti, zbog kojih se unapred izvinjavamo.
Autori ove osnovne informativne brošure ne smatraju
se odgovornim za ono što se odnosi na ispravnost,
preciznost, pouzdanost ili celovitost podataka
internet stranica navedenih u ovoj brošuri.
Svi navedeni podaci odnose se na 2012. godinu.
Sadržaj
Uvod 4
1. Tićino ukratko 5
2. Živeti u Tićinu 6
Boravišne dozvole 7
3. Demokratija i federalizam 8/9
4. Živeti u Tićinu 10
5. Italijanski jezik i suživot 12
6. Škola i obrazovanje 13
7. Integracija stranaca i prevencija diskriminacije 14/15
8. Raditi u Tićinu 16
9. Privreda, porezi i sredstva komuniciranja 17
10. Saobraćaj 18/19
11. Zdravlje 20
12. Socijalna zaštita 22/23
13. Porodica 24
Deca i mladi 25
14. Religija 26
15. Slobodno vreme i mediji 27
16. Bezbednost i vanredne situacije 28
Bibliografija 29
30 izraza za bolje razumevanje tićinskog italijanskog 30
Korisni brojevi 30
Uvod
Švajcarsku sa Nemačkom povezuje granica
duga 346 km, sa Francuskom 572 km,
sa Italijom 734 km, sa Austrijom 165 km
i sa Lihtenštajnom 41 km. Njena ukupna
površina iznosi 41.285 km2, od kojih 74,5%
se odnosi na plodno zemljište (30,8% šume,
36,9% poljoprivredna dobra, 6,8% naseljena
područja), dok se 25,5% osnosi na površinske
vode, neobradivo i neplodno zemljište.
Najveće naseljene zone predstavljaju gradovi
Cirih (oko 1.200.000 stanovnika), Ženeva
(oko 530.000 st.), Bazel (oko 500.000 st.),
Bern (oko 355.000 st.), Lozana (oko 335.000
st.), Lucern (oko 210.000 st.), Sankt Galen
(oko 150.000 st.), Vintertur (Winterthur) (oko
140.000 st.), Lugano (oko 138.000 st.).
Švajcarska ima oko 8 miliona stanovnika,
od kojih su 22,8% stranci (oko 1.815.000).
Zvanični jezici su nemački 63,7%, francuski
20,4%, italijanski 6,5% i romanš 0,5%.
Najbrojnije verske grupe su rimokatolici 41,8%,
protestanti 35,3%, muslimani 4,3%. (Podaci
iz 2012.)
Švajcarska Konfederacija (Confederazione
svizzera) je od 1848. federalna država koju
čini 26 kantona (20 kantona i 6 polukantona).
Federalno veće ministara – Vlada (Consiglio
Federale) je kolegijalni organ i ima 7 članova.
Federalni parlament (Assemblea federale) se
sastoji od dva doma: Veće kantona (Consiglio
degli Stati), koji ima 46 članova i koji predstavlja
kantone, i Narodnog veća (Consiglio nazionale)
od 200 članova, koji predstavlja građane.
u narodnim nošnjama koji na vrhu planine sviraju
alpski rog, ljudi zaposlenih u fabrikama satova ili u
bankama, plavih Hajdi (Heidi) koje prave topljeni
sir (fondu) i sir sa roštilja, restlovanog krompira
i birher-muslia za turiste ljubitelje skijanja. Drugi
Švajcarsku doživljavaju kao zemlju izobilja i novca,
zemlju koja krije sve bankarske tajne, u kojoj
su ulice popločane zlatom, gde čokolada teče
u potocima, a sirevi su puni rupa, zemlju punu
vojnih bunkera i atomskih skloništa, zemlju slavnu
po prepoznatljivim vojnim nožićima, luku i streli,
neutralnosti, zatvorenim granicama, uređenosti
i čistoći. Treći u švajcarskom krstu, belom na
crvenoj podlozi, prepoznaju simbol Crvenog
krsta (Croce Rossa) simbol humanitarnog rada,
federalizma, vrednosti nastalih na mitovima
o : Viljemu Telu (Guglielmo Tell), Vinkelridu
(Winkelried), Helveciji (Elvezia), Generalu Gizanu
(Generale Guisan), plaćeničkoj vojsci, Papskoj
gardi, Rusoa (Rousseau), Ursuli Andres (Ursula
Andress), Rodžeru Federeru (Roger Federer),
Alingiju (Alinghi), Le Korbizijeu (Le Corbusier),
USM nameštaju, uvek tačnim vozovima, žutim
autobusima i avionskim kompanijama «Crossair» i
«Swissair». Medjutim, postoje i oni koji Švajcarsku
povezuju sa mestima poput planine Ćervino
(Cervino ili Zermatt), vrha Jungfrau, lucernskog
mosta Kapelbrike (Kapellbrücke di Lucerna),
medveđeg parka u Bernu, poznate ženevske
fontane «Jet d’eau», zamka Šijon (Castello di
Chillon), vodopada Reno, prevoja Sv. Gotarda
(San Gottardo), Foruma u Davosu, luksuznih
palata u Cermatu (Zermatt), Gštadu (Gstaad) ili
Sankt Moricu (Sankt Moritz). Ali, ima i onih koji
Švajcarsku brkaju sa Švedskom ili Svazilandom,
i sve nas zamišljaju u tirolskoj uniformi, bogate i
podgojene.
Mnogo je specifičnosti koje su veoma često
vezane samo za Švajcarsku (Swiss made) a koje
posmatrane zajedno čine njen identitet, ili bar
deo njene složene realnosti, lako prepoznatljive
u inostranstvu. Međutim, te specifičnosti ne mogu
se povezati automatski i sa Tićinom. Prema
tome, da li to znači da živeti u Tićinu nije isto
Kad se u inostranstvu spomene Švajcarska,
zamišljaju je kao zemlju pastirskih pejzaža,
jezera sa kristalno čistom vodom, borovih šuma,
planina čiji su vrhovi pokriveni večnim snegom
i ledom, dolina kojima putuju crveni vozići,
zelenih bregova prekrivenih runolistom i drvenim
kućicama (brvnarama), krava i koza koje mirno
pasu, bernardinaca (vrsta psa) na sve strane, ljudi
što i živeti u Švajcarskoj? Da li je ustvari Tićino
Švajcarska? Naravno da jeste, pošto italijanski
kao zvanični jezik, njegova lombardijska
kultura i mediteranska klima čine sastavni deo
švajcarskog identiteta. Međutim, veoma često
u inostranstvu, ali i u drugim delovima same
Švajcarske, postoji problem da se shvati da
unutar Švajcarske postoje zone sa subtropskom
klimom, palmama, agavama, smokvama,
vinogradima, maslinjacima, sadnicama limuna
i letnjim temperaturama od preko 30 stepeni!
Tićino je važan deo švajcarskog mozaika, ne
samo zbog Gazoze (Gazosa je posebna vrsta
gaziranog napitka) iz Mendrizija (Mendrisio) ili
sira Zincarlin iz Kotline Muđa (Val di Muggio), već
i zbog srednjevekovnih zamkova iz Belincone
(Bellinzona), prirodnih štala (Splüi) iz Kotline
Bavone (Valle Bavona), dela Frančeska Borominija
(Francesco Borromini), građevina Marija Bote
(Mario Botta) u Luganu, međunarodnog filmskog
festivala u Lokarnu (Locarno), pozorišta Dimitri,
fosilnih ostataka dinosaurusa sa planine San
Đorđo (Monte San Giorgio), romantičarskih crkava
u brojnim dolinama, maslinovog ulja iz zone
Ćeresija (Ceresio) i Švajcarskog centra za naučne
kalkulacije. Ove i mnoge druge karakteristike
Tićina, jedinstvene u zemlji, stalno doprinose
traženom, poznatom i uspešnom brendu
Švajcarske (Swiss made) na kojem nam ponekad
zavide.
«Italija je pod Bordžama (Borgia) trideset
godina imala ratove, živela je pod terorom,
ubistvima i masakrima, i uprkos tome
«proizvela» je Mikelanđela (Michelangelo),
Leonarda da Vinčija (Leonardo da Vinci) i
Renesansu. U Švajcarskoj postoji bratska
ljubav, petsto godina mira i demokratije i šta
je «proizvela»? Satove s kukavicom.» (Šala
Orsona Velsa /Orson Welles u filmu «Treći
čovek» (1949.) Karola Rida /Carol Reed).
Repubblica e Cantone Ticino
Dipartimento delle istituzioni
Delegato cantonale all’integrazione degli stranieri
4
5
1Tićino ukratko
Zauzima površinu od 2.812 km2, tj. 6,8% ukupne
površine Švajcarske, i ima gotovo 340.000
stanovnika (podaci iz 2012.), koji su uglavnom
katoličke veroispovesti i nastanjeni su u gradskim
i prigradskim zonama Lugana (135.000 st.), koji
je po veličini treći finansijski centar Švajcarske,
zatim u zoni Lokarna/Askone (Locarno/Ascona)
(55.000 st.), Belincone (50.000 st.) i Kjaso/
Mendrizio (Chiasso/Mendrisio) (50.000 st.).
Preko 26% populacije Tićina čine stranci.
Istorija ukratko
U davna vremena Tićino su naseljavali Leponti,
keltska plemena. Kasnije su teritoriju osvojili
Rimljani i pripojili je Reciji (Rezia). Tokom Srednjeg
veka regija deli sudbinu Lombardije, trpeći invazije
Ostrogota, Longobarda i Franaka (Franchi). Oko
nje se zatim bore gradovi-države Komo (Como) i
Milano, da bi polovinom XIV veka konačno potpala
pod vlast milanskih vojvoda, prvo porodice
Viskonti (Visconti) a zatim i Sforca (Sforza). Godine
1182, doline Blenio i Leventina potpisuju Torski
pakt kojim se obavezuju na međusobnu zaštitu.
Taj pakt će kasnije poslužiti kao osnova poznatog
Ritliškog (Grütli) dogovora iz 1291, dokumenta koji
se smatra švajcarskim osnivačkim aktom. Regiju
kasnije postepeno osvajaju drugi kantoni, sa ciljem
kontrolisanja alpskih prelaza, naročito Prelaza Sv.
Gotard (Passo San Gottardo).
Godine 1512. današnja teritorija Tićina podeljena
je na osam autonomnih okruga koji su bili pod
upravom Konfederacije kantona (Cantoni
confederati), koji su potom 1798. anektirani
Helvetskoj Republici (Repubblica Elvetica), koju
je naposletku Napoleon 1803. godine ukinuo
da bi stvorio novu Konfederaciju od 19 kantona.
Godine 1798. vojnici Cisalpinske republike
(Repubblica Cisalpina) iznenada prodiru u Lugano,
ali nailaze na otpor Mesne dobrovoljačka garde
(tzv. Volontari del Borgo), koju je činilo lokalno
stanovništvo. Nakon jednodnevnog grozničavog
otpora, Mesna dobrovoljacka garda uspeva da
odbije napad Cisalpina, uprkos njihovoj prvobitnoj
prednosti. Najnapredniji deo luganske buržoazije
Blaga klima, subtropska vegetacija, konfiguracija
terena, gradski centri, gastronomija, kultura,
istorija i italijanski jezik, razlikuju Kanton Tićino od
ostatka Švajcarske. To je jedini kanton koji se u
potpunosti nalazi ispod Alpa. Celom njegovom
dužinom od 100 km uspevaju najrazličitiji oblici
evropske vegetacije, od likena na Alpima do agava
i palmi na obalama jezera.
Tićino se sastoji od dve glavne geografske zone
i one su razdeljene Planinom Ćeneri (Monte
Ceneri): Sopraćeneri (Sopraceneri), koja se nalazi
na severu Planine Ćeneri (tipična alpska zona
koju preseca gornji tok reke Tićino), i Sotoćeneri
(Sottoceneri), koja se nalazi na jugu Planine Ćeneri
(ova zona ima prealpske karakteristike i u nju ulazi
italijanska enklava Kampione (Campione d’Italia).
Iako mu je kultura italijanska, Tićino politički
pripada Švajcarskoj. To je moderna i dinamična
regija kroz koju prolaze velike evropske železničke
i drumske saobraćajnice a ima i dobru avionsku
povezanost.
Tićino se nalazi u centru takozvane Insubrijske
regije (Regio Insubrica), graniči se sa Italijom
i kantonima Valeze (Vallese), Uri i Graubinden
(Graubünden). Njegov zvanični naziv je Republika
i Kanton Tićino (Repubblica e Cantone Ticino),
zvanični jezik je italijanski, a glavni grad je
Belincona (Bellinzona). Zajedno sa još četiri doline
u Graubindenu Tićino čini italijansku Švajcarsku.
Kanton Tićino (Tesìn ili Tisìn na lokalnom dijalektu)
dobio je ime po reci Tićino koja protiče kroz
njega, od izvora na Prelazu Novena (Passo
della Novena), pa do ušća u Veliko jezero (Lago
Maggiore). Po kantonalnom Ustavu, «Tićino je
demokratska republika koju odlikuju italijanski
jezik i kultura» (čl. I Ustava), dok preambula
precizira da je «narod Tićina» posvećen
«istorijskom zadatku interpretiranja italijanske
kulture unutar Švajcarske konfederacije».
iskoristio je taj momenat kako bi proglasio dugo
željenu nezavisnost te zone pod parolom
«slobodni i Švajcarci». Rezolucijom (Atto di
Mediazione) od 19 februara 1803. godine,
Napoleon daje status nezavisnog kantona i
potčinjenim teritorijama, među kojima je i Tićino.
Od 1878. godine je Belincona (Bellinzona) jedini
glavni grad Tićina.
Tokom čitavog XIX veka Kanton je karakterisala
teška ekonomska zaostalost, što je za posledicu
imalo intenzivnu emigraciju lokalnog stanovništva
ka evropskim i prekookeanskim zemljama.
Situacija počinje da se menja tek nakon razvoja
turizma, otvaranja železnice Sv. Gotard i
industrijalizacije s početka XX veka. U drugoj
polovini XX veka Kanton uspeva da izraste u
važan finansijski i privredni centar. Osnivanje
Univerziteta italijanske Švajcarske (Università della
Svizzera italiana) 1996. godine predstavlja krunu
ekonomskog i kulturnog razvoja ovog kantona.
Privredu Tićina danas čine mahom mala i srednja
preduzeća. Najveći deo stanovništva zaposlen
je u uslužnim sektorima (bankarstvo, osiguranje,
turizam, trgovina, administracija), trećina je
zaposlena u industrijskom sektoru, dok se samo
2% stanovnistva bavi poljoprivredom.
Genève
Berlin
Wien
London
Paris
Roma
Madrid
Bern
Sion
Bellinzona
Lausanne
ChurLuzern
Svizzera
Ticino
Zürich
Basel
St. Gallen
Lugano
Como
ChiassoMendrisio
Locarno
Verbania
Bellinzona
Biasca
Airolo
TI
VSUR
GR
Varese
ITALIA
6
inostranstvu i nadležne kantonalne službe, mogu
vam dati informacije vezane za opšte uslove za
ulazak u zemlju. Strani državljani koji su legalno
ušli u Švajcarsku radi turizma ne moraju imati
boravišnu dozvolu, pod uslovom da u poslednjih
šest meseci nisu boravili u Šengenskoj zoni
duže od tri meseca. Strani državljani kojima je
potrebna viza moraju poštovati rokove i uslove
boravka navedene u vizi. Strani državljanin koji iz
opravdanih razloga nije u mogućnosti da napusti
Švajcarsku u okviru rokova navedenih u vizi dužan
je da to odmah prijavi nadležnim opštinskim i
kantonalnim službama. Osobe koje za novčanu
naknadu izdaju smeštaj stranim državljanima
dužne su da to odmah prijave nadležnim
službama.
Stranci koji nisu državljani neke od zemalja EU/
EFTA moraju obezbediti neophodnu dozvolu/
osiguranje za ulazak u zemlju, ukoliko nameravaju
da se u njoj nastane. Najkasnije 14 dana od ulaska
u zemlju, i u svakom slučaju pre početka radne
aktivnosti, potrebno je prijaviti se Regionalnom
birou za strance (Servizio regionale degli stranieri)
nadležnoj za podrucje u kojem su se nastanili,
a takođe i opštinskim vlastima. Svaka promena
adrese, čak i u okviru iste opštine, kao i odlazak
u inostranstvo, moraju biti prijavljeni nadležnim
službama. Produženje/obnova dozvole za strance
mora biti zatražena najkasnije dve sedmice pre
datuma isticanja važeće dozvole.
Pogledati «Korisne informacije»
Od 12. decembra 2008. Švajcarska je deo
Šengenske zone (Spazio Schengen). Za turistički
boravak u trajanju do tri meseca, stranim
državljanima kojima je potrebna viza, tj. svima
osim državljana EU/EFTA (Evropske Unije i
Evropskog udruženja slobodne trgovine) se pod
određenim uslovima izdaje šengenska viza koja
važi za sve zemlje Šengenske zone. Da bi ušli u
Švajcarsku strani državljani moraju imati važeći i
priznat lični dokument. Takođe je potrebno imati
i finansijska sredstva dovoljna za izdržavanje
tokom tranzita ili boravka, ili dokaz da se do tih
finansijskih sredstava može doći legalno. Federalni
biro za migraciju (Ufficio federale della migrazione
- UFM), švajcarska diplomatska predstavništva u
Osnovne vrednosti, prava i
obaveze
Švajcarski federalni ustav (Costituzione federale
della Confederazione Svizzera) definiše osnovna
prava i pravila zajedničkog života i odnosa
građana sa državom. On takođe vrši razgraničenje
nadležnosti i obaveza između Konfederacije i
kantona. Federalni ustav primenjuje se na teritoriji
čitave Švajcarske, a svaki kanton, osim toga, ima
i svoj ustav.
Kanton Ticino veliku važnost pridaje činjenici
da sloboda svih građana i poštovanje prava na
suživot budu obostrano poštovani. To znači da svi
prihvataju iste osnovne vrednosti, među kojima
se mogu nabrojati: poštovanje i zaštita ljudskog
dostojanstva, jednakost svih pred zakonom,
jednakost prava muškaraca i žena, ograničenje
lične slobode svake pojedine osobe je ograničena
slobodom drugih, zakoni i pravila Države moraju
se poštovati. Ko živi u Švajcarskoj dužan je takođe
da snosi deo javnih troškova, da plaća poreze,
potpiše ugovor o zdravstvenom osiguranju, plaća
doprinose za socijalno osiguranje. Deca su dužna
da pohađaju školu.
Švajcarska od imigranata, baš kao i od svojih
državljana, očekuje da budu zainteresovani
za društvene odnose i uslove, da se o
njima informišu kroz razgovor sa susedima,
učlanjenja u razne asocijacije, učešće u
lokalnim manifestacijama, učešće u kulturnim,
sportskim i društvenim aktivnostima.
Svi stranci stoga treba da upoznaju, poštuju
i usvoje osnovne principe i vrednosti zemlje
u kojoj su odlučili da žive. Svi stranci treba da
znaju barem jedan od zvaničnih jezika.
Što se tiče Kantona Tićino, svi novopridošli
treba da nauče da govore, čitaju i pišu na
italijanskom. Švajcarci, s druge strane, treba
da pokažu otvorenost i želju da prihvate
svoje nove sugrađane.
Pogledati poglavlje 7, «Integracija stranaca»
2Živeti u Tićinu
Dana 21. juna 1999. godine, Evropska Unija
(Unione Europea - EU) i Švajcarska potpisale
su brojne bilateralne sporazume, među kojima i
Sporazum o slobodnom kretanju lica (Accordo
sulla libera circolazione delle persone) koji je
stupio na snagu 1. juna 2002. Nakon proširenja
EU 2004. godine, ovaj sporazum je dopunjen
dodatnim protokolom koji je stupio na snagu
2006. godine, a koji reguliše postepeno
uvođenje slobodnog kretanja i za državljane
Estonije, Letonije, Litvanije, Poljske, Češke,
Slovačke, Slovenije, Mađarske, Kipra i Malte.
Godine 2009, švajcarski birači prihvatili su
produženje Sporazuma o slobodnom kretanju
i njegovo proširenje na državljane Bugarske i
Rumunije.
str. 14/15
7
Režim za državljane ostalih
zemalja
U slučaju državljana ostalih zemalja (koje ne
pripadaju EU/EFTA) primenjuju se federalni Zakon
o stranim državljanima (Legge federale sugli
stranieri) i Pravilnik o dozvoli ulaska u zemlju,
boravku i profitabilnim delatnostima (Ordinanza
sull’ammissione, il soggiorno e l’attività lucrativa
- OASA). Dozvola ulaska u zemlju i boravišna
dozvola za te strane državljane su restriktivnije
u poređenju sa onima koje se izdaju strancima-
državljanima EU/EFTA. Stranci mogu dobiti
dozvolu za vršenje profitabilnih delatnosti ukoliko
to nije u suprotnosti sa pravilima vezanim za tržište
rada i navedenim zakonima. Medjutim, to nije
zagarantovano pravo.
Spajanje sa porodicom za
državljane ostalih zemalja
Državljani ostalih zemalja (paesi terzi) koji poseduju
prebivališnu dozvolu tipa «C», dozvolu boravka
tipa «B» i dozvolu privremenog boravka tipa «L»,
kao i švajcarski državljani, imaju pravo da zatraže
spajanje sa članovima porodice poput bračnog
druga i maloletne dece do 18 godina starosti koja
nisu venčana. Nadležne službe za migraciju mogu
odobriti spajanje ukoliko su zadovoljeni određeni
uslovi (na primer: tražilac raspolaže odgovarajućim
smeštajem, primanjima itd.).
Organi nadležni za izdavanje
prebivališnih i boravišnih dozvola
Izdavanje boravišnih i prebivališnih dozvola
stranim državljanima u nadležnosti je kantona. U
principu, kantoni samostalno, u skladu sa važećim
zakonima, odlučuju da li će ili ne strancu izdati
odgovarajuću dozvolu. Kantonalne službe za
migraciju odgovorne su za kontrolu rezidenata
stranog porekla. Odluke vezane za dobijanje azila
u nadležnosti su federalnih službi i regulisane
su federalnim Zakonom o azilu (Legge federale
sull’asilo - LAsi).
Pogledati «Korisne informacije»
Režim za državljane EU/EFTA
Sporazum o slobodnom prometu roba i kretanju
osoba, kao i protokoli s njim u vezi, primenjuju se
na građane zemalja EU/EFTA, za koje, za razliku
od građana drugih zemalja, važe blaži uslovi
dobijanja švajcarske boravišne i/ili radne dozvole.
Sa pravom slobodnog kretanja povezane su i
norme vezane za priznavanje diploma, pravo
na kupovinu nekretnina i usklađivanje sistema
socijalnog osiguranja. Vrste dozvola za strance: Dozvola B: boravišna
Dozvola C: prebivališna
Dozvola G: za pogranično stanovništvo
Dozvola L: za privremeno boravište
Dozvola F: za osobe koje su privremeno
ušle u Švajcarsku
Dozvola N: za tražioce azila
Dozvola S: za osobe koje imaju potrebu
za zaštitom
Švajcarsko državljanstvo
Švajcarsko državljanstvo može biti dobijeno
rođenjem deteta u Švajcarskoj, usvajanjem od
strane švajcarskih državljana, kao i u posebnom
postupku za dobijanje švajcarskog državljanstva.
Švajcarsko državljanstvo podrazumeva čitav niz
prava i obaveza (npr. pravo glasa i kandidature
na izborima, dužnost služenja vojnog roka).
Državljanstvo može biti dobijeno kroz proceduru
naturalizacije koja može biti redovna ili ubrzana.
Preseljenje iz jednog kantona u drugi može imati
posledice na proceduru naturalizacije. Za više
informacija potrebno je obratiti se opštinskim
službama, kantonalnom Odseku za stanovništvo
(Sezione della popolazione) ili matičnim uredima
(Uffici dello stato civile).
Pogledati «Korisne informacije»
Boravišne dozvole
8
Švajcarska je federalna država koju čine tri
institucionalna stuba, i to: Konfederacija, 26
kantona, i opštine. Kantoni su autonomni u meri
regulisanoj Federalnim ustavom. Svaki od njih
ima svoj ustav, svoje zakone, svoju vladu, svoj
parlament, i svoje sudove. Opštine (kojih je u
Švajcarskoj oko 3000, a u Tićinu 150) predstavljaju
najmanje institucionalne i političke jedinice, koje
uživaju autonomiju regulisanu ustavima pojedinih
kantona. Specifičnost Švajcarske konfederacije
ogleda se u tome što je čine četiri različite kulture
i njihova četiri jezika, i to: nemački, francuski,
italijanski (prisutne samo u Tićinu i nekim
delovima Kantona Graubinden (Graubünden)) i
retoromanski (romancio). Kako bi izbegla tenzije
i političke probleme koje je u poslednja dva veka
iskusio ostatak Evrope, Švajcarska, onako kako
je osmišljena i formirana 1848 godine, nije mogla
biti ništa drugo nego «konfederacija» kantona sa
federalnim uređenjem.
Švajcarski federalizam
Kao što je zagarantovano Ustavom, federalizam
znači da kantoni i opštine uživaju široku
autonomiju i međusobno koordiniraju svoje
funkcije. Zajedno sa Konfederacijom (tj. federalnim
institucijama) i u bliskoj međusobnoj saradnji,
oni dele političko-administrativne nadležnosti.
Kantoni imaju slobodu donošenja zakona po
svim pitanjima koja nisu regulisana Federalnim
ustavom.
Direktna demokratija
Švajcarska ima poseban oblik direktne
demokratije, koja se ogleda u direktnim izborima
vršilaca svih javnih funkcija, izuzev članova
Federalne vlade, kao i odlučivanjem putem
referenduma, na inicijativu građana, o svakoj
promeni Ustava. Pravo na referendum, tj.
konsultovanje javnog mnjenja u vezi sa odlukama
Parlamenta, prisutno je u Ustavu još od 1848.
godine. Zahvaljujući građanskoj inicijativi,
određen broj građana sa pravom glasa može
da zatraži glasanje kako bi izmenio ili dopunilo
odredbe Ustava. Podnošenje peticija je pravo
koje građanima omogućava da se direktno
obrate vlastima, a peticije mogu potpisivati i strani
državljani. Švajcarska ima višepartijski sistem u
kome nijedna od partija ne može osvojiti apsolutnu
većinu. Prema tome, kompromis je suštinski
deo švajcarske demokratije. Čak je i sistem
glasanja drugačiji od sistema u ostalim svetskim
demokratijama.
Međunarodni sporazumi
Kao član UN (Ujedinjenih naroda) i EFTA
(Evropske asocijacije za slobodnu trgovinu),
Švajcarska učestvuje u evropskoj i
međunarodnoj politici, uz tradicionalni oprez i
sa pragmatičnim pristupom. Nakon nekoliko
referenduma u kojima su građani odbili ulazak
u EU (Evropsku Uniju), Švajcarska je rešila
da odnose s EU reguliše bilateralnim putem,
potpisujući brojne sporazume koji između
ostalog omogućavaju slobodno kretanje lica,
kao i pristupanje Šengenskom i Dablinskom
sporazumu.
3Demokratija i federalizam
9
Podela vlasti između Konfederacije, kantona i opština
Vlast
Funkcije
Švajcarska
Kanton Tićino
Opštine
Poslanici Federalnog parlamenta, Federalna
vlada, poslanici Kantonalnog parlamenta,
Kantonalna vlada, poslanici Opštinskog
parlamenta i Opštinska vlada, biraju se svake
4 godine od strane svih građana sa pravom
glasa.
Uslovi za sticanje prava glasa
i podnošenje kandidature
u Kantonu Tićino
Za švajcarske državljane dovoljno je da su navršili
18 godina i da imaju prebivalište najmanje trideset
dana na teritoriji kantona. Strani državljani u Tićinu
nemaju pravo glasa, niti pravo da budu birani.
Parlament
Zakonodavna
Donošenje zakona
Kontrola Vlade i administracije
Federalni parlament
(Assemblea federale)
Narodno veće (Consiglio Nazionale)
(200 članova)
Veće kantona (Consiglio degli Stati)
(46 članova)
Kantonalni parlament
(Gran Consiglio)
(90 članova)
Opštinski parlament
(Consiglio comunale)
Vlada
Izvršna
Primena zakona, upravljanje,
administracija i predstavljanje države na
unutrašnjem i međunarodnom planu
Federalna vlada
(Consiglio federale)
(sedam članova koje bira Federalni
parlament). Predsednik Konfederacije
bira se svake godine u Parlamentu, a
kandidati su članovi Federalne vlade.
Kantonalna vlada
(Consiglio di Stato)
(5 ministara)
Opštinska vlada
(Municipio)
Pravosuđe
Sudska
Donošenje suda, izricanje presuda,
kažnjavanje, odbrana
Federalni sud
(Tribunale federale)
(41 član, izabrani od strane Federalnog
parlamenta. Broj članova može
varirati)
Građanski sudovi (Tribunali civili):
Apelacioni sud (Tribunale d’appello)
Mirovno veće (Giudicatura di pace)
Niži građanski sud (Pretura)
Krivični sudovi (Tribunali penali):
Apelacioni sud (Tribunale d’appello)
Krivični sud (Tribunale penale)
Niži krivični sud (Pretura penale)
Sud za maloletnike (Tribunale dei
minorenni)
Upravni sudovi (Tribunali
amministrativi):
Upravni sud (Tribunale amministrativo)
Sud za pitanka osiguranja (Tribunale
delle assicurazioni)
Sud za eksproprijaciju (Tribunale delle
espropriazioni)
10
Komšijske odnose uglavnom reguliše interni
stambeni pravilnik ili su isti regulisani na osnovu
prihvaćenih običaja. Posebnu pažnju treba
posvetiti izbegavanju stvaranja buke, galame
i nereda, pogotovo u toku večernjih i noćnih
sati, kao i tokom praznika. Treba poštovati i
raspored korišćenja zajedničkih prostorija za
pranje rublja, raspored parking mesta i raspored
čišćenja zajedničkih prostora zgrade (stepeništa,
lifta, garaže, vrta, itd.). Treba obratiti pažnju i da
kuhinjski mirisi ne remete život susedima, što važi
i za dim prilikom pravljenja roštilja na terasi. Treba
obratiti pažnju na pravilno odlaganje otpada, kao
i poštovanje satnica otključavanja i zaključavanja
ulaznih vrata zgrade.
U slučaju da susedi prave preteranu buku i
nered, svoja prava možete zastititi obraćajući se
nadležnim organima. Renoviranje susednog stana
ili gradnja objekata na placu do vaše kuće često
mogu biti izvor neprijatnosti (buka, skele). Iako je
reč o neprijatnostima, potrebno ih je istolerisati,
jer je neke stvari nemoguće eliminisati. U slučaju
da radovi u susedstvu rezultiraju štetom po vašu
imovinu, moguće je, uz poštovanje određenih
uslova, tražiti odštetu.
Državljani EU/EFTA sa švajcarskom boravišnom
ili prebivališnom dozvolom imaju ista prava kao
i švajcarski državljani kada je u pitanju kupovina
nekretnina za privatne potrebe.
i poštansku službu (Ufficio postale) u vezi sa
promenom adrese, kao i operatera fiksne telefonije
(kako bi se otkazao stari odnosno potpisao novi
ugovor za telefon, internet ili digitalnu televiziju);
kontaktirati «Billag» (nacioanlni TV operator)
radi radio i televizijske pretplate; zatražiti od
poslodavca slobodan dan, na koji zaposleni
uglavnom ima pravo; informisati Biro za saobraćaj
(Ufficio della circolazione), kontaktirati nastavnike
i školske službe, u slučaju da u porodici postoje i
deca školskog uzrasta.
Pre useljenja u stan ili kuću, neophodno je
potpisati ugovor o najmu. U velikoj većini slučajeva
neophodno je uplatiti kauciju na poseban
depozitni bankarski račun. Prilikom raskida
ugovora o najmu potrebno je poštovati otkazne
rokove koji su u njemu naznačeni. Stanodavac
treba da primi otkaz dan pre početka otkaznog
roka, koji u slučaju stanova uglavnom iznosi tri
meseca. Ugovor je moguće raskinuti i ranije,
u slučaju da postoji druga osoba spremna
da iznajmi stan. U slučaju nesuglasica sa
stanodavcem (najmodavcem) tokom trajanja
ugovora ili po isteku ugovora, moguće je obratiti
se službama za posredovanje koje stoje na
raspolaganju i stanodavcima i podstanarima kada
su u pitanju stručni saveti vezani za iznajmljivanje
nekretnina. Osim stanarine, potrebno je plaćati i
troškove vezane za utrošak električne energije,
vode, grejanja, kablovske televizije, parkinga
i odnošenja otpada. Stanodavac te troškove
može uključiti u cenu stanarine, navodeći ih kao
«dodatne troškove». Svi koji poseduju radio-aparat
ili televizor, kompjuter, mobilni telefon ili druge
elektronske aparate putem kojih je moguće primati
radio i televizijske signale obavezni su da plaćaju
televizijsku pretplatu («Billag»).
Većina stanovnika Tićina iznajmljuje stanove,
odnosno živi u kućama ili stanovima koji nisu u
njihovom vlasništvu. Oglasi sa stanovima za
iznajmljivanje uglavnom se mogu naći u novinama
i na posebnim internet stranicama.
Pogledati «Korisne informacije»
Nezavisno od nacionalnosti i toga da li se osoba
seli unutar istog kantona, ili u druge delove
Švajcarske ili inostranstvo, pre preseljenja
neophodno je prijaviti se opštinskoj Službi za
kontrolu stanovništva (Servizio controllo abitanti)
iz koje se osoba odseljava i onoj u koju se
doseljava; obavestiti odgovarajći regionalni biro
za strance (Ufficio regionale degli stranieri),
službu zdravstvenog osiguranja (cassa malati)
Švajcarci sve više pažnje poklanjaju preradi
otpada (riciclaggio). U mnogim kantonima
plaća se komunalna taksa koja je
proporcionalna količini otpada odloženog
u vreće. Glavni cilj takve vrste oporezivanja
jeste da se građani podstaknu da u najvećoj
meri sortiraju različite materijale koji se mogu
reciklirati, a čije je odnošenje besplatno.
Najveći deo otpada iz gradova reciklira se,
što je korisno ne samo za stanovništvo već i za
životnu sredinu. U materijal koji se prerađuje
ulaze hartija, staklo, plastična PET-ambalaža,
limenke, konzerve, metal, biljni otpad.
Svaka opština ima centre za sortiranje otpada.
U recikliranju ne učestvuju samo građani.
I preduzeća su veoma posvećena sortiranju
otpadaka.
Pogledati «Korisne informacije»
4Živeti u Tićinu
11
1212
5Federalnim ustavom (članovima 4 i 70). U Kantonu
Tićino, kao i delovima Kantona Graubinden, i
to: Mezolćina (Mesolcina), Kalanka (Calanca),
Bregalja (Bregaglia) i Poskjavo (Poschiavo),
italijanski predstavlja zvanični službeni jezik. U
italijanskoj Švajcarskoj se u razgovorima među
prijateljima i rođacima često mogu čuti i neki
lombardijski dijalekti, sa karakterističnim lokalnim
varijantama. U Tićinu deca u osnovnoj školi pored
italijanskog istovremeno uče da čitaju i pišu na
francuskom i nemačkom, što je jedinstveno za
celu Švajcarsku. U kantonima u kojima se govori
nemački u svakodnevnom se govoru uglavnom
koristi švajcarski nemački (Schwyzerdütch),
dijalekat koji onima koji su učili standardni nemački
nije odmah razumljiv i koji se razlikuje od regije
do regije. U Romandiji (francuskoj Švajcarskoj)
lokalni dijalekti su nestali iz upotrebe, osim u
Valezeu (Vallese) i Kantonima Friburg (Friburgo)
i Žura (Giura). Višejezičnost i multikulturalnost
predstavljaju sastavni deo međusobnog
prihvatanja i razumevanja švajcarske kulture.
Prema tome, različitost predstavlja jednu od
osnovnih švajcarskih vrednosti. Poslednjih
decenija, Švajcarska se iz četvorojezične razvila u
višejezičnu zemlju. Jezički pluralizam povećao se
zajedno sa širenjem engleskog, ali i usled činjenice
da je dosta imigranata nastavilo da neguje svoje
jezike. Danas se u Švajcarskoj govori preko 40
jezika.
Da biste upoznali svoje susede, učestvovali
u lokalnim aktivnostima, razumeli televizijske
emisije, čitali novine, tražili posao ili smeštaj,
saznali šta vaša deca uče u školi i razgovarali sa
njihovim nastavnicima, da biste što bolje mogli da
se sporazumete sa javnim službenicima i Tićino
doživljavate kao svoj dom, potrebno je da naučite
italijanski jezik. Opštinske službe, ali ne samo one,
mogu vam dati informacije u vezi sa nastavom
italijanskog jezika, ali i drugih zvaničnih jezika.
Pogledati «Korisne informacije»
Istorijski gledano, Švajcarska je nastala
spajanjem tri velike evropske kulture i jezika, i
to: italijanske, francuske i nemačke, kojima je
pridodat i retoromanski (rumantsch, romontsch
ili rumauntsch), jedan od službenih jezika
Kantona Graubinden (Graubünden). Reč
je o neolatinskom jeziku, koji kao takav ima
dosta sličnosti sa lombardijskim i furlanskim
dijalektima koji se govore u nekim delovima
Italije. Zbog toga je Švajcarska odlučila da ima
četiri zvanična jezika, što je danas regulisano
Švajcarci znaju koliko je teško naučiti njihove
jezike, ali ako se stranci potrude da nauče lokalni
jezik i da se sporazumevaju sa svojim domaćinima,
to će im značajno olakšati komunikaciju i doprineti
međusobnom razumevanju i upoznavanju.
Osim kurseva italijanskog jezika, postoje i
kursevi socijalizacije, senzibilizacije i edukacije o
lokalnim običajima i institucijama. Tokom prvih
meseci života u Tićinu, stranci za komplikovaniju
komunikaciju mogu koristiti usluge profesionalnih
prevodilaca i medijatora.
Pogledati «Korisne informacije»
Učlanjenje u neko lokalno udruženje predstavlja
odličnu priliku za sticanje novih poznanstava,
budući da se veliki deo društvenih aktivnosti na
nivou Kantona i Opština organizuje upravo kroz
takva udruženja. Mnoge opštine imaju kulturna
i sportska udruženja, kao i ženska i udruženja za
roditelje i mlade. I o tome se možete informisati
kod opštinskih službi.
Tićino takođe ima veliki broj biblioteka, opštinskih
i kantonalnih, od kojih su neke specijalizovane i za
jezike novopridošlih stranaca. Postoji i veliki broj
kurseva stranih jezika i kulture, kao i rekreativnih
aktivnosti koje organizuju zajednice imigranata.
Pogledati «Korisne informacije»
Švajcarska je višejezična i multikulturalna
zemlja: ima četiri zvanična jezika, ali njihov
teritorijalni raspored nije ravnomeran. Najviše
je onih koji govore nemački jezik (64%). U 19
od 26 kantona govori se švajcarski nemački.
Francuski jezik (21%) je zastupljen u zapadnim
delovima zemlje, a u četiri Kantona on je jedini
zvanični jezik Ženeva, Vo (Vaud), Nešatel
(Neuchâtel) i Đura (Giura). U tri Kantona
zastupljeni su istovremeno i nemački i
francuski Bern, Friburg i Valeze (Valais ili Wallis).
Italijanski (6,5%) se govori u Tićinu i četiri
kotline Kantona Graubinden (Graubünden).
Retoromanski se govori samo u trojezičnom
Kantonu Griđoni, zajedno sa italijanskim i
nemačkim. Baš kao francuski i italijanski, i
retoromanski je neolatinski jezik, a koristi ga
tek 0,5% stanovništva. Srpsko-hrvatski je
najrasprostranjeniji strani jezik u Švajcarskoj
(podaci iz 2012. godine).
Italijanski jezik i suživot
13
Obavezno obrazovanje
Obavezna osnovna škola traje 9 godina i
podeljena je na niže razrede (scuola elementare)
i više razrede (scuola media). Iako postoji dosta
privatnih škola, većina dece pohađa državne
škole. Minimalni uzrast za upis u osnovnu školu
varira od jednog do drugog kantona. u Tićinu je
to šest godina, dok se za teritoriji cele zemlje u
budućnosti planira smanjenje na četiri godine.
U višim razredima osnovne škole učenici stiču
osnovno opšte obrazovanje. Neke škole imaju
praktičnu nastavu, koja učenike sprema za
pripravništvo u određenim poslovima, dok druge
težište stavljaju na razvijanje opšte kulture, koja
će biti korisna za nastavljanje obrazovanja na
višim nivoima. Državna škola ima važnu ulogu
i u procesu integracije, budući da se u nju
upisuje 95% dece u celoj zemlji, učenici koji se
međusobno razlikuju po društvenom statusu,
kulturi i maternjem jeziku. Budući da je država sa
četiri zvanična jezika, Švajcarska veliku pažnju
poklanja učenju jezika. Tokom osnovne škole
deca, osim maternjeg, uče bar još jedan od
zvaničnih jezika. u Tićinu su to, pored engleskog,
francuski i nemački jezik.
Srednja škola
Sa 16 godina, učenici koji žele da nastave
obrazovanje upisuju se u srednju školu, koja može
trajati tri ili četiri godine. Mogu pohađati praksu
(tirocinio attitudinale) koja će ih pripremiti za ulazak
na tržište rada, ili nastavu koja će ih pripremiti
za univerzitetske studije. Gimnazije nude opšte
obrazovanje i pripremaju za maturski ispit nakon
čega je moguće upisati jedan od deset švajcarskih
univerziteta, među kojima se nalazi i Univerzitet
italijanske Švajcarske u Luganu (Università della
svizzera italiana – USI) i Mendriziju Akademija
za arhitekturu (Accademia di architettura), ili
jedan od dva politehnička univerziteta u Lozani
i Cirihu. Učenici koji su završili praksu na kraju
staža dobijaju Federalnu diplomu o stručnoj
osposobljenosti (attestato federale), priznatu u
svim kantonima.
Švajcarska ima malo prirodnih resursa, što
znači da svoj prosperitet duguje inteligenciji
svog stanovništva, zbog čega mnogo polaže na
kvalitetno javno obrazovanje.
Švajcarski školski sistem
Švajcarski školski sistem je decentralizovan.
Osnovne i srednje škole su u nadležnosti kantona,
ali je trajanje obaveznog osnovnog obrazovanja
isto na teritoriji cele zemlje. Obrazovni sistem
je podeljen na četiri nivoa: predškolski (jaslice
i obdanište), osnovna škola (viši i niži razredi),
srednja škola i univerzitetsko i permanentno
obrazovanje (usavršavanje).
Univerzitetsko obrazovanje i
usavršavanje
Mnogi učenici obrazovanje nastavljaju upisujući
se na univerzitete ili univerzitetske profesionalne
škole. Osim toga, u ponudi postoje i brojni kursevi
profesionalnog usavršavanja i specijalizacije, koje
organizuju profesionalna udruženja i sindikati.
Univerzitet i ostale institucije visokog obrazovanja
takođe nude kurseve usavršavanja.
Univerzitet u Tićinu ima ekonomski, arhitektonski,
informatički i teološki fakultet, kao i fakultet za
komunikacije. Takođe postoji i Univerzitetska
stručna škola italijanske Švajcarske (Scuola
Universitaria Professionale della Svizzera Italiana -
SUPSI), koja organizuje nastavu sa praktičnim
usmerenjem. Od važnih istraživačkih centara tu su
Institut CIM (Computer Integrated Manufacturing),
tj. Institut za kompjuterizovanu proizvonju
italijanske Švajcarske, Švajcarski centar za naučne
kalkulacije (Centro Svizzero di Calcolo Scientifico),
Institut «Dalla Molle» za veštačku inteligenciju
(Istituto Dalla Molle per l’Intelligenza artificiale)
i Istraživački institut za biomedicinu (Istituto di
Ricerca in Biomedicina).
6Škola i obrazovanje
Učenicima čiji maternji jezik nije italijanski, i
kojima je potrebna dodatna pomoć, škole
u Tićinu nude kurseve italijanskog jezika i
aktivnosti integracije. Novopridošli studenti,
stariji od 16 godina, mogu pohađati program
Predstažerske integracije (Pretirocinio di
integrazione).
Pogledati «Korisne informacije»
Stefano Franšini rođen je u Bodiju (Bodio)
1796. godine. Izabran je u Federalnu
vladu 1848. godine. On je glavni stvaralac
obrazovnog sistema Kantona Tićino. Aktivno
se založio za stvaranje prvih državnih škola,
odvojenih od crkve. Učestvovao je i u osnivanju
politehničkog instituta u Cirihu, doprineo
proučavanju istorije Švajcarske konfederacije i
postavio temelje Federalnog biroa za statistiku
(Ufficio federale di statistica). Kao rezultat
njegove inicijative, uspostavljen je i Švajcarski
federalni arhiv (Archivio federale svizzero).
14
7Najbrojnija zajednica stranaca koji žive u Ticinu
je italijanska zajednica, koja čini oko 16%
populacije, zatim slede balkanske zajednice (oko
3%) i portugalska zajednica (oko 2,5%). Najveći
procenat stranaca koji borave u Tićinu dolazi iz
evropskih zemalja, a samo je 2% iz Afrike, Azije
i Amerika. Međutim, dešava se da prisutnost
u vestima i predstavljenost u medijima krivi
percepciju o brojnosti pojedinih etničkih grupa.
U Tićinu, posebno u Lokarnu (Locarno) i oko
jezera Lugano, prisutna je značajna grupa
germanofonskog stanovništva, većinom
Švajcaraca i Nemaca. Reč je uglavnom o starijim,
dobrostojećim osobama koje te zone biraju zbog
mira, odgovarajuće klime i prijatnih pejzaža, ali
i lokalnog jezika i kulture. Osim toga, u Tićino
svakodnevno pristižu desetine hiljada Italijana
iz pogranične zone zaposlenih u Švajcarskoj. U
Kjasu (Chiasso) se nalazi jedan od četiri Centra za
registraciju tražilaca azila (Centri di registrazione
per richiedenti l’asilo), koji su deo Federalnog biroa
za migraciju (Ufficio federale della migrazione).
Prisustvo velikog broja stranaca u Tićinu (preko
26% stanovništva) je činjenično stanje stvari, bez
obzira na zastupljenost etničkih grupa, njihovu
brojnost ili uočljivost njihovog prisustva. Integracija
je stoga zadatak sa kojim treba da se uhvate u
koštac i Švajcarci i novodoseljeni stranci, a ona
iziskuje, s jedne strane otvorenost starosedelaca
da prihvate novopridošle i s druge strane želju i
spremnost stranaca da se uključe u novo društvo.
Suživot, razumevanje, tolerancija, međusobno
poštovanje različitih kultura su preduslovi bez
kojih je nemoguće ostvariti društveni, kulturni i
ekonomski napredak, i svi su oni zasnovani na
fundamentalnim vrednostima Federalnog ustava.
Integracija stranaca i prevencija diskriminacije
Zakonom o stranim državljanima (Legge
sugli stranieri), koji je stupio na snagu 2008.
godine, i Pravilnikom o integraciji stranaca
(Ordinanza sull’integrazione degli stranieri),
švajcarski politički ciljevi vezani za integraciju
stranaca po prvi put su našli i svoju zakonsku
formulaciju. Promovisanje integracije stranaca
i prevencija diskriminacije u Tićinu su regulisani
članom 2, stav d) Zakona o primeni federalnih
propisa o stranim državljanima iz 1998 (Legge
di applicazione alla legislazione federale in
materia di persone straniere). Kanton Tićino je
takođe nominovao Kantonalnog poverenika
za integraciju stranaca (Delegato cantonale
all’integrazione degli stranieri) i oformio
Kantonalnu komisiju za integraciju stranaca
(Commissione cantonale per l’integrazione
degli stranieri). Postoje i mnogobrojne
zajednice i udruženja stranaca koje sarađuju sa
Službom kantonalnog poverenika, a sve u cilju
promovisanja integracije svojih sunarodnika
u novo društvo i podsticanja njihovog učešća
u lokalnim aktivnostima. Kaznene mere
usmerene protiv diskriminacije regulisane su
članom 261bis švajcarskog Krivičnog zakonika
(Codice penale svizzero), koji predstavlja važan
instrument u borbi protiv rasizma.
Pogledati «Korisne informacije»
U Švajcarskoj, kao i u ostatku Evrope, primetno
je starenje populacije, zbog čega dolazi do
nedostatka radne snage. Bez rada koji obavljaju
stranci i u Tićinu kompletni privredni sektori mogli
da rizikuju razvoj. Mnoge službe i kompanije
ne bi mogle funkcionisati bez njihovog vrednog
doprinosa. Stranci su u Tićinu prisutni već
vekovima. 1880. godine su činili 16% populacije,
a 1914. godine 28%. Tokom ekonomske krize
i Drugog svetskog rata njihov se broj smanjio,
da bi ponovo došlo do rasta koji je trajao do 1970.
godine. Preduzeća iz Tićina već decenijama imaju
potrebu za radnom snagom koja ne bi mogla biti
zadovoljena normalnim demografskim razvojem
lokalne populacije.
15
Federalizam, opštinska autonomija i direktna
demokratija karakterišu političku strukturu
Švajcarske. Zbog toga ne postoji samo jedan
odgovor na izazove koje proces integracije
postavlja, budući da se njome bave i federalne i
lokalne institucije, npr. one na kantonalnom nivou,
poput škola ili tržišta rada. Tradicionalna lokalna
autonomija je stoga jedan od glavnih razloga što
se proces integracije odvija prvenstveno kroz
lokalne zajednice.
Švajcarska je mala i gusto naseljena zemlja, sa
odlično razvijenom infrastrukturom i visokim
životnim standardom, karakterističnim za većinu
populacije. To je zemlja u koju, zahvaljujući
globalnim migratornim tokovima, dolaze osobe
iz različitih kultura i sa različitim pristupima
životu. Različiti jezici, kulture, običaji i religije
susreću se na ovom prostoru, doprinoseći tako
kompleksnosti izazova zajedničkog života. Kada
postoji dosta imigranata od kojih je samo mali deo
zaposlen jer većina nije uspela da se integriše u
tržište rada, onda nastaju problemi. To znači da
integracija stranaca osim društvene treba da bude
i ekonomska i kulturna. Da bi do nje došlo, i stranci
moraju biti otvoreni i spremni da se integrišu. Isto
tako i švajcarski domaćini moraju pokazati želju
da prihvate došljake. Integracija zahteva učešće
svih društvenih komponenti: Konfederacije,
kantona, opština, društvenih partnera, nevladinih
organizacija i zajednica stranaca. Integracija treba
da omogući strancima da se osete sastavnim
delom društva u koje su došli. Integracija znači
prihvatanje, kao svoje, kulture zemlje u koju smo
se doselili, sačuvavši karakteristike vlastitog
porekla, i uloživši pri tome vlastiti trud, vlastito
učešće i vlastite vrednosti. Prema tome, integracija
znači činiti sastavni deo jedne celine na istom
nivou sa starosedeocima.
16
minimalna zakonom zagarantovana zarada. Ona
je obično predmet dogovora između poslodavca
i zaposlenog. U mnogim sektorima, npr. u
hotelijerstvu ili nekim građevinskim delatnostima,
postoje kolektivni ugovori u kojima su određeni
obavezni uslovi rada i minimalna zarada. U drugim
sektorima su, kao dodatne mere uz Sporazum o
slobodnom kretanju osoba između Švajcarske i
zemalja EU (Accordo sulla libera circolazione delle
persone fra Svizzera e Unione europea), uvedeni
normalni ugovori o zaposlenju koji predviđaju
obaveznu minimalnu zaradu, kao što je slučaj u
ugovorima koji se tiču obavljanja kućnih poslova,
rada u call-centrima, ili salonima lepote. Plata
navedena u ugovoru predstavlja bruto iznos od
koga se kasnije oduzimaju obavezni doprinosi za
socijalno osiguranje, kao što su penziono (AVS) i
invalidsko (AI) osiguranje, dodatni penzioni fond
(secondo pilastro), osiguranje u slučaju povrede
na poslu ili gubitka radnog mesta. Rad na crno
je zabranjen i kažnjiv. Postoje mnogi sindikati koji
štite interese radnika, ne samo u slučaju problema
na radnom mestu već i tokom redovnog stanja.
Pogledati poglavlje 12 «Socijalna zaštita»
Pogledati «Korisne informacije»
Da biste živeli i radili u Švajcarskoj morate imati
važeću boravišnu i radnu dozvolu, čije dobijanje
varira u zavisnosti od državljanstva podnosioca
zahteva. Prava i obaveze kako poslodavaca tako i
zaposlenih regulisane su Zakonom o obligacijama
(Codice delle obbligazioni) i Federalnim zakonom
o radu - zaštita zaposlenih (Legge federale sul
lavoro) i njihovim odredbama, kojima je regulisano
i maksimalno trajanje radne nedelje, kao i trajanje
odmora. Radni odnos obično počinje probnim
periodom, tokom koga se primenjuju kratki
otkazni rokovi. Nakon probnog perioda moguće je
raskinuti ugovor, uz poštovanje otkaznih rokova.
Radnice imaju pravo na najmanje 14 sedmica
plaćenog porodiljskog odsustva.
Pogledati poglavlje 2 – «Živeti u Tićinu»
Švajcarska privreda zasnovana je na kvalitetnoj
proizvodnji i upotrebi kvalifikovane radne snage.
Najvažnije privredne grane su bankarstvo,
osiguranje, turizam, trgovina, mikrotehnologije,
visoka tehnologija, biotehnologija, farmacija i
građevina. Uslužni sektor zapošljava najveći
deo stanovništva. Što se Tićina tiče, najvažnije
privredne grane su finansijska, poverenička,
osiguravajuća, trgovinska, biotehnološka,
građevinska i turistička. Najveći broj zaposlenih u
Švajcarskoj radi u malim i srednjim preduzećima.
Švajcarci rade mnogo. Zaposleni sa punim
radnim vremenom u proseku rade 41,6 sati
nedeljno i imaju pravo na najmanje 20 slobodnih
dana godišnje. Na tih 20 dana se, u zavisnosti
od kantona, dodaje još oko osam ili devet
praznika. Štrajkovi se dešavaju retko, a odsustvo
s posla je svedeno na minimum. Od regiona do
regiona, međutim, u okviru iste vrste posla visina
plata može da varira. U Švajcarskoj ne postoji
Neradni dani u Tićinu:
Nova godina (01.01)
Bogojavljenje (06.01)
Sveti Josif (19.03)
Veliki ponedeljak
Praznik rada (01.05)
Voznesenje
Pentekostalni ponedeljak
Euharistija
Sveti Petar i Pavle (29.06)
Nacionalni praznik Švajcarske (01.08)
Velika Gospa (15.08)
Svi Sveti (01.11)
Bezgrešno začeće (08.12)
Božić (25.12)
Sveti Stefan (26.12)
8Raditi u Tićinu
U slučaju gubitka radnog mesta, preporučljivo
je registrovati se pri nadležnom Regionalnom
birou za zapošljavanje – URC (Ufficio regionale
di collocamento competente) odmah nakon
dobijanja informacije o otpuštanju. U Tićinu se
slobodna radna mesta uglavnom oglašavaju
u dnevnim novinama i na internet stranicama.
Poznanstva takođe igraju bitnu ulogu u traženju
posla. Radnici koji ne rade samostalno već imaju
poslodavca a koji još nisu navršili 65 godina
života plaćaju obavezno osiguranje za slučaj
gubitka posla. Kako bi stekli uslove za isplatu
naknade za nezaposlenost potrebno je da
dokažu da su u poslenje dve godine bili zaposleni
najmanje dvanaest meseci, da imaju prebivalište
u Švajcarskoj i da poseduju radnu dozvolu.
Zahvaljujući Sporazumu o slobodnom kretanju
osoba, priznaju se i doprinosi uplaćeni u nekoj od
zemalja EU/EFTA.
Pogledati poglavlje 2 – «Živeti u Tićinu»
Mnogi mladi, nakon završenog obaveznog
obrazovanja, idu na staž (osnovno profesionalno
obrazovanje). Tako stiču praktična znanja i
pohađaju profesionalne kurseve. Zajedno
sa usmerenim obrazovanjem oni mogu steći
i profesionalnu diplomu. Mnoge institucije
osim toga nude i mogućnost obrazovanja
za odrasle. Poslodavci u Švajcarskoj pridaju
veliku važnost stečenom obrazovanju i radnom
iskustvu. Federalna kancelarija za profesionalno
obrazovanje i tehnologiju bavi se nostrifikacijom
diploma i uverenja dobijenih u inostranstvu u
svim sektorima profesionalnog obrazovanja
i specijalizovanih srednjih škola. Fakultetske
diplome, diplome medicinskog smera, kako
univerzitetske tako i srednjoškolske, spadaju u
nadležnost drugih institucija.
Pogledati «Korisne informacije»
str. 6
str. 6
str. 22
17
Banke, turizam i trgovina
Osim planina, čokolade i sira, ono što pada na
pamet pri pomenu Švajcarske jesu banke. Banke
su glavni elementi finansijskog tržišta Švajcarske
i uglavnom se bave upravljanjem imovinom.
Finansijski sektor ima ogromnu važnost. On
švajcarskoj privredi doprinosi sa preko 11%
prihoda. Više od 6% populacije zaposleno je u
bankama, osiguravajućim društvima i drugim
finansijskim institutima. Glavni finansijski centri
nalaze se u Cirihu, Ženevi, Tićinu i Bazelu. Tekući
i štedni računi mogu biti otvoreni i u bankama i u
pošti, koje, pod određenim uslovima, odobravaju
i kredite. U Švajcarskoj postoji preko 60.000
bankomata putem kojih je moguće podići
gotovinu i obavljati bankovne transakcije. Plaćanje
najpoznatijim kreditnim karticama moguće je
svuda, uključujući i Tićino.
Drugi najvažniji sektor švajcarske ekonomije
predstavlja turizam, pogotovo hotelijerstvo i
ugostiteljstvo koji tradicionalno upošljavaju veliki
broj stranaca. Tićino, naročito oblasti Lokarno/
Askona (Locarno/Ascona) i Lugano, predstavljaju
glavne turističke destinacije.
Prodavnice u Tićinu rade od 8,00 do 18,30 h,
osim četvrtkom, kada uglavnom ostaju otvorene
do 21,00 h. Subotom je sve uglavnom otvoreno
najmanje do 17,00 h. Veliki trgovinski centri, male
lokalne prodavnice i mnoge benzinske pumpe
imaju dozvole koje im omogućavaju rad do kasnih
večernjih sati, nedeljom i praznicima.
Pogledati «Korisne informacije»
Švajcarska, koja gotovo da i nema rudna
bogatstva i ima malu teritoriju, svoj prosperitet
duguje izvozu. Relativno skromno domaće tržište
ponukalo je švajcarske proizvođače da se okrenu
inostranstvu kako bi unovčili svoje investicije.
Švajcarska uvozi sirovine a izvozi proizvode
vrhunskog kvaliteta. U njoj je aktivan veoma veliki
broj malih i srednjih preduzeća, koja uglavnom
imaju manje od 250 zaposlenih sa punim
radnim vremenom, što je dve trećine ukupne
radne snage. Najvažnija švajcarska kompanija
je «Nestle», najveći proizvođač prehrambenih
proizvoda u svetu.
Pogledati poglavlje 8 – «Raditi u Tićinu»
Porezi i izjava o prihodima
Kantoni i opštine ubiraju porez na prihode i
imovinu od građana koji imaju prebivalište ili
boravište u Tićinu. Osim toga, plaća se i direktni
državni porez za Konfederaciju. Strani radnici koji
nemaju dozvolu boravka takođe plaćaju «porez
na izvoru» (imposta alla fonte) koji se oduzima od
dohotka. Porez na izvoru od plate direktno odbija
poslodavac. Oporezuju se i usluge osiguravajućih
zavoda koje imaju funkciju prihoda, kao na
primer u slučajevima naknade za nezaposlenost.
Svake godine potrebno je popuniti izjavu o
prihodima. Slanje izjava kao i prikupljanje poreza,
kako opštinskih tako i kantonalnih, spadaju
u nadležnost opština. Brojne privatne i javne
ustanove i sindikati pomažu građanima da popune
izjavu o prihodima. Dodatne informacije dostupne
su u vašoj opštinskoj službi (Comune di residenza).
Sredstva komunikacije
Nova sredstva komunikacije poput interneta i
mobilne telefonije prisutna su u svim delovima
Švajcarske i imaju odličnu pokrivenost. Usluge
fiksne i mobilne telefonije nudi nekoliko različitih
operatera. Proizvode iz domena telefonije nudi
veoma veliki broj kompanija. Moguće je telefonirati
i putem interneta. Najveći deo domova prima
kablovski, radio i televizijski signal. Praćenje
programa zemalja van Evrope često iziskuje
instaliranje satelitske antene. Prijem radio i
televizijskih signala, čak i kada se vrši putem
mobilnog telefona ili interneta, se naplaćuje.
Potrebno je prijaviti se kompaniji «Billag SA» koja
je zadužena za naplatu televizijske pretplate i koja
vrši redovne kontrole plaćanja.
Pogledati «Korisne informacije»
9Privreda, porezi i sredstva komuniciranja
Gotovo sve opštine u Tićinu imaju poštu. Što
se pisama tiče, ona su podeljena na sledeće
kategorije: A (brza) i B (sporija). Paketi se
dele na prioritetne i ekonomske. Cene slanja
variraju u zavisnosti od formata, težine pošiljke
i brzine dostave. U poštama je moguće vršiti
uplate i razne finansijske operacije zahvaljujući
uslugama «PostFinance». U slučaju odsustva,
na zahtev građana, pošiljke i paketi mogu
ostati na čuvanju u pošti na određeno vreme.
Prilikom selidbe, potrebno je odmah obavestiti
Poštu o promeni adrese.
str. 14
18
10Sredstva javnog prevoza
Urbane zone Lugana, Lokarna (Locarno), Mendrizija
(Mendrisio), Kjasa (Chiasso) i Belincone (Bellinzona)
imaju brojne gradske i međugradske autobuske
linije, koje saobraćaju često i redovno, svakoga
dana od 6,00 do oko 23,45 h. Periferne opštine i
kotline u Tićinu povezane su sa gradskim centrima
zahvaljujući autobuskim linijama Švajcarske
poštanske službe (AutoPostale Svizzera SA) i
linijama brojnih privatnih prevoznika.
Međugradski železnički sistem «TiLo» (Ticino
Lombardia), osim toga, na svakih pola sata nudi
linije na relacijama Airolo/Biaska (Airolo/Biasca) i
Kjaso/Komo (Chiasso/Como) (S10), između Kjasa
i Milana (S11), između Kastione-Arbeda/Belincone
(Castione-Arbedo/Bellinzona) i Lokarna (Locarno)
(S20) i između Kastiona-Arbeda/Belincone
(Castione-Arbedo/Bellinzona) i Luina/ Aerodroma
u Malpensi (S30). Linija S60 (FLP) povezuje Lugano
sa Ponte Trezom (Lugano/Ponte Tresa), a
regionalni vozovi FART Lokarno sa Domodosolom
(Locarno/Domodossola).
Vozovi švajcarske Federalne železnice – FFS
(Ferrovie federali svizzere) saobraćaju po celom
Tićinu, direktno ga povezujući sa najvažnijim
švajcarskim i evropskim gradovima.
Aerodrom Lugano u Anju (Agno) uključuje Tićino
u interkontinentalnu aviosaobraćajnu mrežu
zahvaljujući vezama sa Ženevom, Cirihom i Rimom.
Na jezerima Veliko jezero (Lago Maggiore) i Lugansko
jezero (Lago di Lugano) saobraćaju brojne brodske
linije. Mnoge planine i izolovana sela u Tićinu povezani
su različitim vrstama žičara, sedežnica i kabinskih,
kao i jednom posebnom železnicom (ferrovia
a cremagliera). Pogledati «Korisne informacije»
Pretplatna karta Arkobaleno (Arcobaleno)
obezbeđuje korišćenje svih linija javnog prevoza u
Tićinu. Pretplatna karta «Pola cene» (metà prezzo)
omogućava kupovinu karata za javni prevoz po
polovnoj ceni i to na celoj teritoriji Švajcarske.
Na železničkim stanicama mogu se tražiti
razni popusti, pretplatne karte za decu, mlade,
studente, porodice i starija lica. Mnoge opštine
nude popuste za pretplatne i dnevne karte.
Pogledati «Korisne informacije»
Švajcarska ima najgušću mrežu javnog prevoza
na svetu. Vozovi, tramvaji, metroi i autobusi
saobraćaju redovno i u kratkim intervalima,
pokrivajući čitavu teritoriju zemlje. U Tićinu se,
zbog konfiguracije terena, povremeno retke
transportne ponude i lokalnih navika, stanovništvo
najčešće odlučuje za automobile.
Saobraćaj
U Švajcarskoj se vozi desnom trakom
kolovoza i važi pravilo prednosti desne strane.
Ograničenje brzine na autoputevima iznosi
120 km/h, na magistralnim (superstrade) 100
km/h, kantonalnim 80km/h, lokalnim 50 km/h,
a u nekim delovima neseljenih mesta 30 km/h.
Maksimalna dozvoljena količina alkohola u krvi
je 0,5 promila. U slučaju određenih profesija,
npr. profesionalnih vozača, ta količina je 0.
U slučaju mimoilaženja na uskom kolovozu,
prvenstvo prolaza ima vozilo koje se kreće
uzbrdo. Vezivanje sigurnosnih pojaseva
obavezno je i na prednjem i na zadnjem
sedištu, dok je upotreba mobilnog telefona u
toku upravljanja vozilom formalno zabranjena.
19
Vozačka dozvola
Da biste vozili u Švajcarskoj potrebno je da imate
vozačku dozvolu (za lice koje vozi) i saobraćajnu
dozvolu (za motorno vozilo). Vozači automobila
mogu voziti sa stranom vozačkom dozvolom
samo u prvih 12 meseci prebivanja u Švajcarskoj
(i to kada su u pitanju kategorije B i C) i samo ako
su navršili 18 godina. Nakon tih 12 meseci, osoba
mora da podnese zahtev za izdavanje švajcarske
vozačke dozvole. Strana vozačka dozvola treba
da bude registrovana u Odseku za saobraćaj u
Kamorinu (Sezione della circolazione Camorino),
nakon čega strani državljanin dobija švajcarsku
vozačku dozvolu.
U slučaju državljana zemalja EU/EFTA, za razliku
od državljana drugih zemalja, ne postoje kontrolni
vozački ispiti. Oni koji nemaju vozačku dozvolu
moraju se upisati u auto-školu i položiti ispit iz
teorije, koji može biti na jednom od tri zvanična
jezika (italijanskom, francuskom ili nemačkom) i
praktični ispit iz vožnje.
Pogledati «Korisne informacije»
Vozila
Uvezeno vozilo mora biti prijavljeno carinskoj
službi odmah po ulasku u Švajcarsku. U roku od
godinu dana od datuma ulaska u Švajcarsku (za
dozvole kategorije B i C) vlasnik vozila dužan je
da za vozilo obezbedi švajcarsku saobraćajnu
dozvolu i registraciju. Pre registracije vozilo mora
biti podvrgnuto detaljnoj tehničkoj kontroli. Svi
vlasnici motornih vozila obavezni su da potpišu
polisu autoodgovornosti za štetu pričinjenu
trećim licima. Osim toga, potrebno je platiti i
godišnju saobraćajnu taksu. Kasko osiguranje,
koje nije obavezno, omogućava naknadu za štetu
počinjenu na sopstvenom vozilu.
Za saobraćanje na švajcarskim autoputevima (u
Tićinu su to A2 i A13) potrebno je platiti paušalnu
godišnju saobraćajnu taksu, nakon čega se
dobija vinjeta koja se lepi na vetrobran vozila.
Parkinzi su uglavnom na plaćanje. Parkiranje u
plavim zonama je besplatno ali sa ograničenim
vremenskim trajanjem i za njih je potrebno imati
disk na kome je označeno vreme parkiranja koji se
stavlja na vetrobran. Za vožnju bicikla vinjeta nije
potrebna, ali se preporučuje korišćenje kacige kao
i odgovarajućeg osvetljenja.
Pogledati «Korisne informacije»
20
11Obavezno zdravstveno osiguranje (LAMal) pokriva
troškove lečenja usled bolesti, materinski dodatak i,
ako to već nije pokrio poslodavac, troškove
lečenja usled nesreće. Oni koji rade barem osam
sati nedeljno imaju obavezu osiguravanja protiv
nesreća nevezanih za posao (LAINF). Obavezno
osiguranje pokriva troškove ambulantnog lečenja
i prepisanih lekova, boravak na odeljenjima
državnih bolnica u matičnom kantonu, ili po
potrebi i prilikom hitnih slučajeva, u bolnicama u
drugim kantonima. Ono takođe pokriva i kućne
intervencije i negu (Spitex), troškove domova
za pružanje nege, kao i troškove medicinske
rehabilitacije. Zubarske intervencije pokrivene su
obaveznim osiguranjem samo ako su povezane
sa teškim bolestima. Ostale zubarske intervencije
plaćaju se odvojeno. Osim osnovnog obaveznog
osiguranja moguće je potpisati ugovore za
dodatna neobavezna osiguranja koja pokrivaju
troškove veće udobnosti prilikom boravka u
bolnici ili na klinici, kao što su na primer privatne
ili poluprivatne sobe. Lekovi koji se izdaju samo
sa receptom dobijaju se direktno od lekara ili se
preuzimaju u apoteci. Ostale lekove moguće je
kupiti i u prodavnicama prirodnih preparata.
Premije zdravstvenog osiguranja variraju u
zavisnosti od osiguravajuće kompanije i mesta
boravka. Snižene premije dostupne su onima koji
prihvataju da ograniče izbor lekara ili bolnica ili
povećaju troškove participacije. Osiguranici koji
su u dokazanom teškom ekonomskom položaju
imaju pravo na snižene premije. Osiguravajući
fondovi generalno nadoknadjuju troškove lečenja
koje su izvršili ili prepisali lekari, koji su pak dužni
da pacijente obaveste o intervencijama koje ne
mogu biti nadoknadjene i čije troškove pacijenti
snose sami.
Pogledati «Korisne informacije»
U Švajcarskoj svaki građanin bira svog ličnog
(porodičnog) lekara. Taj lekar je prva osoba kojoj
se građani obraćaju kada imaju zdravstveni
problem ili potrebu za hitnom intervencijom.
Obično se nikada ne kontaktira direktno sa
bolnicom. Ako pacijent i lekar ne govore istim
jezikom, onda se za specijalističke razgovore
koriste usluge profesionalnog prevodioca.
Pogledati «Korisne informacije»
Sve osobe koje borave u Švajcarskoj moraju
potpisati ugovor o zdravstvenom osiguranju
(assicurazione malattia) u roku od tri meseca
nakon dolaska u zemlju. Obavezno zdravstveno
osiguranje svima garantuje pristup kompletnim i
kvalitetnim zdravstvenim uslugama u matičnom
kantonu. Građani sami biraju sa kojim od 90
osiguravajućih društava ovlaštenih da nude
usluge obaveznog zdravstvenog osiguranja
žele da potpišu ugovor. Osiguravajuća društva
su obavezna da osiguraju zainteresovanog bez
obzira na njegovu starost ili zdravstveno stanje,
bez rezerve i dugih perioda čekanja. Deca moraju
biti osigurana u roku od tri meseca od rođenja.
Osobe sa privremenim boravištem mogu biti
oslobođene obaveze osiguranja ukoliko već imaju
neko drugo zdravstveno osiguranje koje pokriva
usluge ekvivalentne onima koje pokriva švajcarsko
osiguranje.
Zdravlje
Kantonalna bolnička struktura u Ticinu
odlikuje se multidisciplinarnom ponudom
i kvalitetom koji pacijentima omogućavaju
da na jednom mestu nađu mnogobrojne
specijaliste za različite oblasti medicine.
Šest bolničkih struktura na teritoriji Kantona
osim toga garantuju i odličnu pokrivenost i
laku dostupnost medicinskih usluga svim
građanima, bez obzira na mesto njihovog
boravka. U Tićinu osim toga postoje i brojne
specijalističke i kvalitetne privatne klinike,
starački domovi, instituti i strukture za osobe
sa psihičkim i mentalnim hendikepom, kao i
službe za kućnu negu.
Pogledati «Korisne informacije»
Zdravstvena nega za cilj ima održanje i
poboljšanje zdravlja populacije. U tri glavna
stuba očuvanja zdravlja spadaju fizička
aktivnost, ispravna ishrana i slobodno
vreme. Promovisanje higijene i zdravog
života predstavljaju glavne aktivnosti javnog
zdravstva. Konfederacija se pored toga
zalaže i za borbu protiv i prevenciju zaraznih
bolesti, bavi se socijalnim osiguranjem,
istraživačkim radom i zaštitom životne sredine.
Kantoni građanima obezbeđuju zdravstveno
osiguraje i lečenje, dok su opštine nadležne
za održavanje higijene na lokalnom nivou.
Kantoni i opštine između ostalog obezbeđuju i
druge zdravstvene službe poput kantonalnog
lekara, školskih lekara i zubara, sociosanitarnih
i sociopsihijatrijskih službi.
21
22
12Socijalna zaštita
Sistem od tri stuba ima sledeću strukturu: državno
osiguranje (prvi stub), profesionalno osiguranje
(drugi stub) i privatno osiguranje (treći stub).
Cilj ova tri stuba jeste da se održi isti kvalitet života
osiguranika ili članova njihovih porodica i u slučaju
starosti, invaliditeta ili smrti.
Unutar prvog stuba (primo pilastro) nalaze se
starosno osiguranje pojedinca i preživelih članova
porodice (AVS) i invalidsko osiguranje (AI). Oni
koji žive i rade u Švajcarskoj automatski plaćaju
premije za ova dva tipa osiguranja. Ti iznosi se
odbijaju direktno od plate, kompanijskih prihoda
ili ličnih prihoda. Isplatu AVS naknade mogu
tražiti muškarci nakon navršene 65 i žene nakon
navršene 64 godine života. (Podaci iz 2012.)
Socijalna zaštita je jedna od glavnih karakteristika
Švajcarske. Kao deo te sigurnosti, sistem od tri
noseća stuba, koji se zasniva na Ustavu, garantuje
lično i profesionalno osiguranje za pojedince i
članove porodice, na primer starosno ili osiguranje
u slučaju invaliditeta ili smrti. Socijalno osiguranje
se finansira od uplata osiguranika, poslodavaca,
Konfederacije i Kantona.
Za podršku osobama u teškoj situaciji koristi
se javna pomoć (socijalna pomoć). Nakon
pažljive analize i utvrđivanja njihovog položaja,
osobama se isplaćuju minimalna sredstva za
život i uplaćuje zdravstveno osiguranje.
Tim osobama se osim toga nude i saveti za što
brže prevazilaženje te kritične situacije kako
bi se što brže emancipovali. Osim socijalne
pomoći, postoje mnoge državne institucije
koje nude usluge i materijalnu pomoć ljudima
u nevolji. Ta podrška, međutim, ne zamenjuje
javnu socijalnu pomoć. U mnogim opštinama
moguće je dobiti dodatne informacije na
šalterima Zakon o harmonizaciji i
koordinaciji socijalnih usluga, LAPS (Legge
sull’armonizzazione e il coordinamento delle
prestazioni sociali), ali i predati zahtev za
dobijanje socijalne pomoći. Više informacija
možete dobiti u vašim opštinskim službama.
AVS osiguranje je u središtu švajcarskog
sistema socijalne zaštite i uključuje isplatu dva
glavna prihoda: jednog za one koji su ispunili
starosne uslove za odlazak u penziju i drugog
za osiguranikove preživele članove porodice.
Starosni prihod osiguranicima garantuje
finansijsku nezavisnost i nakon što prestanu da
rade. Cilj prihoda za preživele članove porodice
jeste da spreči da se pored bola za izgubljenim
supružnikom ili članom porodice preživeli članovi
nađu i u teškoj ekonomskoj situaciji. To osiguranje
se isplaćuje udovcima i udovicama ako imaju
decu ili ako je udovica navršila 45 godina života i
bila u braku najmanje pet godina. Određena svota
se isplaćuje i siročadima koja još nisu navršila 18
godina, ili koja još nisu završila školovanje, i to sve
dok ne navrše 25 godina.
Invalidnina se isplaćuje osobama koje zbog
bolesti, nesreće ili urođenog nedostatka imaju
invaliditet od najmanje 40%.
U cilju zadovoljenja životnih potreba korisnika
osiguranja prvog stuba postoje i dodatna
osiguranja osim AVS/AI osiguranja.
23
Obavezno profesionalno osiguranje (LPP)
predstavlja drugi stub (secondo pilastro).
Zajedno sa prvim stubom, cilj profesionalnog
osiguranja (penzionih fondova) jeste da zadrži na
uobičajenom nivou životni standard osiguranika i u
starosti ili u slučaju invaliditeta ili smrti (za članove
porodice). Svi zaposleni koji su osigurani u prvom
stubu i koji zarađuju više od 20.880 švajcarskih
franaka godišnje (podaci iz 2012.) podložni
su obaveznom osiguranju. Privatnici, s druge
strane, biraju da li će plaćati ovo osiguranje ili ne.
Zainteresovani, u zavisnosti od svog penzionog
fonda i dogovora sa poslodavcem, mogu tražiti
prevremenu penziju.
Treći stub (terzo pilastro) čini privatno osiguranje
(vezana štednja): njegov cilj je garancija željenog
životnog standarda za svakog građanina. Privatno
osiguranje se sastoji iz vezane štednje (stub 3a)
i slobodnog osiguranja (stub 3b). Konfederacija
podržava stub 3a kroz određene mere fiskalne
politike i vlasništva nad stambenim objektima.
Banke i privatna osiguravajuća društva nude
dodatne opcije vezane za privatno osiguranje.
Materinski dodatak isplaćuje se ženama koje
su tokom devet meseci trudnoće bile pokrivene
AVS osiguranjem i koje imaju bar pet meseci
radnog iskustva. Naknada se isplaćuje u roku od
14 sedmica nakon porođaja. Osnovni porodični
dodatak služi za pokrivanje dela finansijskih
troškova svih porodica. Za tinejdžere i studente
predviđene su stipendije. Doprinose finansira
poslodavac koji ih i isplaćuje. Za porodice sa
decom od tri do petnaest godina koje se nalaze
u teškoj finansijskoj situaciji predviđeni su dečiji
dodaci i Integrativi dodaci.
Socijalna pomoć garantuje sredstva za
izdržavanje osoba koje imaju finansijskih teškoća,
podstiče njihovu materijalnu i ličnu nezavisnost
i doprinosi njihovoj društvenoj i profesionalnoj
demarginalizaciji. Socijalna pomoć se koristi
bez obzira na uzroke teške pozicije u kojoj
se osoba našla. Pre isplate pomoći, situacija
mogućeg korisnika biva detaljno analizirana. Sa
potencijalnim korisnikom se osmišljava adekvatan
i personalizovan plan pomoći koji je najkorisniji za
njegovu situaciju.
24
U slučaju smrti lekar piše i potpisuje
umrlicu. Smrtne slučajeve u bolnicama
registruje direktno bolnička administracija.
U drugim slučajevima je zadatak članova
porodice preminulog da smrtni slučaj prijave
Opštinskoj službi, uz prilaganje umrlice kao
dokaza. Opštine daju informacije u vezi sa
sahranjivanjem i svim neophodnim merama. U
slučaju da porodica želi i verski obred, mora ga
organizovati samostalno. Za pripadnike drugih
verskih grupa osim hrišćanske, u Luganu
postoje muslimansko i jevrejsko groblje.
principima i vrednostima zemlje u koju su došli
da žive, ne samo u okviru posla ili u školi, već i
pohađajući kurseve italijanskog jezika i kurseve
senzibilizacije na novi sistem, kurseve za mame sa
decom u predškolskom uzrastu ili učestvujući u
raznim asocijacijama i manifestacijama.
U Švajcarskoj i muškarci i žene imaju pravo da
sami odlučuju sa kim će se venčati. Lokalna
Matičarska kancelarija (Ufficio di stato civile
competente) budućim mladencima daje sve
informacije o dokumentima potrebnim za
sklapanje braka i vrši građansko zaključenje braka.
Oni koji brak žele da sklope u verskim okvirima
treba da se obrate svojim verskim zajednicama.
Mešoviti brakovi i strani državljani
Kada su jedna ili obe osobe koje nameravaju da
se venčaju strani državljani, procedura sklapanja
braka iziskuje seriju ličnih dokumenata koje
izdaje zemlja čiji su te osobe ili osoba državljani.
Do dokumenata se dolazi putem ambasade ili
konzulata date zemlje. Zbog toga savetujemo
da pre započinjanja procedure prikupite sve
informacije blagovremeno kako biste izbegli
pomeranje datuma venčanja. Ako supružnici imaju
različita državljanstva, sklapanjem braka mogu da
steknu državljanstvo drugog supružnika, u slučaju
da je to predviđeno zakonima njihovih zemalja.
Kada je sklapanje mešovitog braka u pitanju,
partner sa stranim državljanstvom ima pravo na
prebivališnu dozvolu nakon najmanje pet godina
braka. Okružne matičarske kancelarije nadležne
su za pripreme vezane za proceduru sklapanja
braka, vršenje procedure zaključenja braka i
izdavanje uverenja s tim u vezi. U Švajcarskoj
istopolni partneri ne mogu da sklope brak, ali im
je omogućeno registrovano partnerstvo.
Porodica je danas definisana kao zajednički život
zasnovan na odnosu roditelj-dete. To je posebna
prijateljska sredina koju karakterišu emocije,
podrška i zaštita, i koja predstavlja oslonac za
sve svoje članove. Porodica je osnovni elemenat
društva, sa svim svojim emotivnim, edukativnim,
kulturološkim, građanskim, ekonomskim i
društvenim aspektima. To je mesto susretanja,
učenja, dijaloga, međusobnog poštovanja,
prenošenja vrednosti i solidarnosti među različitim
generacijama. Sve osobe svoja prva iskustva
stiču unutar porodice, koja obezbeđuje elemente
neophodne za dalji razvoj i kasniji život, kao što
su podrška, međusobno ohrabrenje, podela
odgovornosti, promovisanje nezavisnosti.
Matične kulture nekih stranaca koji žive u Tićinu
nemaju uvek isto poimanje porodice, jednakosti
polova ili dečijeg obrazovanja koji su prisutni
u zapadnoj kulturi. Uputno je da te zajednice,
zadržavajući praktikovanje svojih običaja i tradicije
u porodičnom okruženju, budu otvoreni i prema
Zajednički život, rastava i razvod
Zajednički život osoba koje nisu venčane ili
registrovane u partnerstvo nemaju nikakve
posledice. Jedini izuzeci su korišćenje određenih
socijalnih usluga, dok su te osobe u pravima i
obavezama izjednačene sa bilo kojom drugom
osobom koja živi sama. Što se zajedničkog
života tiče, nadležna Opštinska služba i Okružne
kancelarije (Comune di residenza, Uffici
circondariali dello stato civile) predstavljaju izvor
svih potrebnih informacija. Posledice rastave ili
razvoda imaju i lični i socijalni aspekat, pogotovo
ako su u zajednici rođena deca, što sve može
imati reperkusije i po pitanju boravišne dozvole.
Sve je više slučajeva u kojima parovi koji se
rastavljaju ili razvode sklapaju sporazume kojima
se reguliše epilog njihove odluke. Ti «sporazumi»
su omogućeni i zbog toga što je revizijom
švajcarskog Građanskog zakonika (Codice Civile
Svizzero) izbrisan koncept «krivice» koji je nekada
bio pripisivan jednom od partnera.
Rađanje
Rođenja u bolnici bolnička administracija odmah
prijavljuje lokalnoj matičnoj kancelariji (Ufficio
di stato civile competente). Nakon porođaja
obavljenih u sopstvenom domu, porodica, lekar
ili babica su ti koji imaju obavezu da rođenje
deteta prijave nadležnoj Matičarskoj kancelariji.
Novorođenčad moraju biti odvedena na pregled
u neku zdravstvenu ustanovu najdalje tri meseca
od dana rođenja. U slučaju da roditelji po rođenju
deteta žele da obavljaju neke verske obrede, treba
da se obrate svojoj verskoj zajednici.
13Porodica
25
Deca i mladi
Jaslice i dnevni porodični boravak
Jaslice u Tićinu namenjene su deci od 0 do 3
godine. Jaslicama se smatraju centri za dnevni
boravak sa kapacitetima dovoljnim za istovremeno
prihvatanje petoro ili više dece, koji su otvoreni više
od 15 sati nedeljno i imaju dozvolu Kantonalne
vlade (Consiglio di Stato). Jaslice moraju biti
posebno opremljene za brigu o deci i vršenje
svakodnevnih aktivnosti (spavanje, pripremanje
obroka i ličnu higijenu), kao i odgovarajućim
pedagoškim materijalom i igračkama.
Dnevni porodični boravak sastoji se od pojedinca,
para ili porodice koji za skromnu naknadu u
svom domu primaju na čuvanje preko dana
(uglavnom za vreme ručka ili nakon škole) ne više
od petoro maloletne dece istovremeno. Deca su
uglavnom do 12 godina starosti. Mnoge opštine
imaju posebne centre koji su veoma korisni za
socijalizaciju i druženje dece, a u ponudi imaju
i podršku za mame. Pedijatrijske ambulante,
pedijatri i službe za kućnu negu igraju važnu ulogu
u prevenciji i lečenju dečijih bolesti i očuvanju
zdravlja i dece i majki.
Pogledati «Korisne informacije»
Prve godine života važna su osnova za kasnije
formiranje ličnosti. Zbog toga se u Švajcarskoj
velika pažnja poklanja pružanju podrške svoj
deci, a posebno najmlađima, čiji je cilj razvijanje
njihovih motornih, jezičkih, kognitivnih i društvenih
sposobnosti. Podrška se zasniva na iskrenoj i
srdačnoj saradnji sa roditeljima i koherentnom
pedagoškom pristupu, kao i pomoći stručnih
spoljnih saradnika. Deca iz društveno-ekonomski
ugroženih porodica najpodložnija su riziku od
Tićino doprinosi povećanju nezavisnosti i
odgovornosti porodica promovišući planiranje
struktura za prihvatanje dece koje su po njihovoj
meri i koje su u skladu sa rasporedom nastave u
školama i radnim vremenom roditelja, sve u cilju da
se porodične, školske i poslovne obaveze što bolje
uklope. Izbor struktura (jaslica, dnevnih porodičnih
boravaka, centara za vanškolske aktivnosti,
centara za socijalizaciju, itd.) pokriva teritorijalne
potrebe i garantuje kvalitetne uslove smeštaja.
Još jedan bitan aspekat podrške roditeljima koji
imaju poteškoća sa odgojem dece jeste inicijativa
Kantona Tićino kojom se podržavaju strukture,
grupe i asocijacije koje se bave i tom vrstom
projekata i pružanjem te vrste pomoći.
Kao i u ostatku Evrope, i u Švajcarskoj i u Tićinu
mnogi se radije odlučuju za kupovinu polovnih
predmeta koji su još uvek u dobrom stanju
i prodaju se po pristupačnim cenama. U te
predmete najčešće spadaju igračke, knjige,
nameštaj, alati, bela tehnika i garderoba.
U Tićinu, u svim većim gradovima, postoji dosta
trgovina polovnom robom, nastalih zahvaljujući
inicijativama asocijacija poput ACSI-ja (www.
acsi.ch), Caritas Tićina (www.caritas-ticino.ch),
Švajcarskog Crvenog krsta odseka Tićino
(www.redcross.ch), Emmaus-a (www.
emmaus-arce.ch), i SOS Tićina (www.sos-ti.ch).
Mnoge opštine imaju i ekološke centre gde
je moguće odneti staru belu tehniku i otpad
biljnog porekla, odložiti korištene predmete i
pronaći još uvek upotrebljive polovne predmete.
poteškoća u razvoju ličnosti. Te teškoće za
posledicu kasnije imaju slabiji uspeh u školi,
profesionalnom obrazovanju i nalaženju posla.
Deca imigranata mogu imati veliku korist od
programa za najmlađe koji nude razvojnu,
obrazovnu i svaku drugu podršku. Cilj Kantona
je stoga da poveća pristupačnost ovih ponuda
za roditelje i decu strance, kao i da usavrši
interkulturalne komunikativne sposobnosti
operatera koji im pružaju podršku.
Pogledati «Korisne informacije»
Mladi i slobodno vreme
Slobodno vreme, kada su mladi u pitanju,
predstavlja vreme van školskih ili radnih aktivnosti,
tokom koga se osoba opušta i obrazuje svoju
ličnost. Slobodno vreme koristi se za druženje
i susrete sa vršnjacima i tokom njega mladi
imaju priliku da upoznaju sebe, angažuju se u
zajedničkim akcijama i tako steknu neophodna
iskustva za ulazak u svet odraslih. Odrasli u tome
treba da ih motivišu, podrže i omoguće im da
postanu aktivni protagonisti u svom životu, a ne
samo pasivni posmatrači, pasivni sledbenici tuđih
inicijativa, osmišljenih i organizovanih od drugih i
za druge. Tićino mladima nudi brojne društvene
centre, kolonije, igraonice i sportske aktivnosti.
Baveći se sportom, mnogi mladi Švajcarci i
stranci upoznaju nove prijatelje, učeći se tako
zajedničkom životu i poštovanju. Za mlade takođe
postoje i posebna savetovališta i centri koji nude
finansijsku podršku za kreativne i umetničke
projekte, a oni koji to žele mogu se uključiti i u
Kantonalni savet mladih (Consiglio cantonale dei
giovani). Pogledati «Korisne informacije»
26
14Religija
osoba nije privilegovana niti diskriminisana zbog
svoje veroispovesti. Intenzivna imigracija je takođe
doprinela verskoj raznolikosti, tako da je danas u
Tićinu prisustvo ljudi različitih veroispovesti i praksi
opšteprihvaćeno stanje stvari. Većinu stanovništva
čine katolici (oko 76%), zatim protestanti,
pravoslavci i muslimani. Jevrejska zajednica
koncentrisana je u Luganu.
U Švajcarskoj, kao i u Tićinu, zajedno žive razne
verske grupe, kojma je omogućeno da praktikuju
svoju religiju uz poštovanje, toleranciju i diskreciju.
S obzirom na slobodu vere i savesti, država je u
obavezi da zadrži neutralnu poziciju po pitanju
religije i veroispovesti. Ta je neutralnost posebno
važna u slučaju državnih škola, budući da je
obrazovanje obavezno za sve, bez obzira na
versku pripadnost. Prijem u državnu školu ni u
kom slučaju ne sme biti zavisan od veroispovesti.
Nastavno osoblje dužno je da bude diskretno.
U obavljanju svoje dužnosti treba da se suzdrži
od iskazivanja stavova vezanih za veroispovest
ili religiju koji bi mogli izazvati predrasude prema
tuđoj slobodi vere i savesti. Zvanično priznate
religije u Tićinu jesu katoličanstvo i reformisani
evangelizam, koji imaju statut javnopravnih
udruženja. Nepriznate verske zajednice, pak,
organizovane su u skladu sa privatnim pravom i
najčešće funkcionišu kao udruženja.
Pogledati «Korisne informacije»
Katoličanstvo je vekovima bilo jedina dozvoljena
religija na područjima koja danas čine Kanton
Tićino. Pravila su bila toliko stroga da su
1555. godine pripadnici reformista iz Lokarna
(Locarno) bili proterani u Cirih. Zbog toga je u
Kantonu i tokom prvih decenija nakon sticanja
nezavisnosti (1803.) katoličanstvo i dalje bilo
predominantno. Danas i Kantonalni i Federalni
ustav garantuju punu slobodu religije pripadnicima
svih veroispovesti. Osnovne ustavne vrednosti
važe za sve osobe i sve verske zajednice. Reč je
prvenstveno o slobodi vere, savesti i praktikovanja
religijskih rituala. U Švajcarskoj stoga nijedna
Ograničenja i dužnosti
Osnovna prava, međutim, nemaju apsolutnu
važnost. Podložna su ograničenjima ukoliko je
to predviđeno zakonom ili ukoliko se dokaže
da je to u javnom interesu. Zakonodavac, na
primer, može ograničiti slobodu vere i savesti
ukoliko ona predstavlja rizik po javnu bezbednost
i red, dobrobit stanovništva ili ukoliko njeno
praktikovanje ugrožava prava i slobode drugih.
Izrazi netolerancije koji se ogledaju u vređanju
verskih osećanja neke grupe kroz sistematsku
kritiku i u lošoj nameri, kažnjivi su. Određene
religijske prakse su zabranjene jer su u suprotnosti
sa osnovnim ljudskim pravima. Prakse koje
ugrožavaju fizički i psihički integritet osoba, kao
što je mutilacija, kažnjive su, budući da sloboda
praktikovanja verskih rituala ne opravdava
nanošenje povreda drugima. Osim toga, u
Švajcarskoj nisu dozvoljene ni verske prakse koje
krše određene zakone, npr. Zakon o zaštiti voda
(Legge sulla protezione delle acque) zabranjuje
prosipanje pepela kremirane osobe u tekuće vode,
dok Zakon o zaštiti životinja zabranjuje surovo
ponašanje prema životinjama. Religijska uverenja
ne oslobađaju vernike od vršenja zakonom
predviđenih građanskih dužnosti, kao što je, na
primer, pohađanje osnovne škole. Naposletku, u
slučaju organizovanja neke verske manifestacije
na javnoj površini, neophodno je prethodno dobiti
dozvolu od Opštine.
Sve do 1884. godine i dogovora između
Svete stolice i Federalne vlade, Tićino je
verski pripadao biskupijama Milana i Koma
(Como). Nakon tog dogovora, Papa Lav XIII je
1888. godine papskom bulom Ad universam
uspostavio Lugansku biskupiju, unapredivši
parohijsku Crkvu San Lorenco (San Lorenzo) iz
Lugana u Katedralu. Na njenom se vrhu, u prvo
vreme, nije nalazio Biskup već jedan Apostolski
upravitelj. Tek 1971. godine Apostolska
uprava Kantona Tićino (Amministrazione
Apostolica del Cantone Ticino) i kanonski je
odvojena od Bazelske biskupije, i nakon tog
događaja se prvi put moglo i formalno govoriti
o luganskom Biskupu. I dan-danas se, u
spomen stare podele Tićina između biskupija
u Milanu i Komu, vrše i rimska i ambrozijanska
liturgija. Razlike su posebno primetne u vreme
karnevala.
2727
Tradicija i kultura
Od proleća do kraja jeseni, u selima, kotlinama a
i šire, organizuju se mnoge proslave, okupljanja
sa jelom i pićem, često u čast nekog sveca,
povodom verskih praznika ili kao deo seoske
ili gastronomske tradicije. Reč je o obredima i
običajima, koji su ostaci starog ruralnog načina
života koji je karakterisao Tićino sve do polovine
XX veka. Brojni su i sportski događaji, zahvaljujući
kojima porodice i prijatelji imaju priliku da se druže,
provozaju biciklom, odigraju partiju fudbala,
učestvuju u šetnjama i trkama. I zajednice
stranaca su veoma aktivne i redovno organizuju
nacionalna veselja u kojima rado učestvuju i brojni
starosedeoci.
Od tićinskih kulturnih manifestacija poznatih
širom sveta su karneval Rabadan u Belinconi
(Bellinzona), Istorijska parada za Veliki petak u
Mendriziju (Mendrisio), Filmski festival u Lokarnu
(Locarno), džez festivali u Askoni (Ascona) i
Luganu, koncerti «Moon and Stars» u Lokarnu
i mnogi koncerti klasične muzike. Tićino ima i
sedamdesetak galerija i muzeja, među kojima
su prostori za izložbe moderne umetnosti,
etnografskih i naučnih eksponata. U Tićinu
postoje čak dva lokaliteta koja su pod zaštitom
UNESCO-a: planina San Đorđo (Monte San
Giorgio), prirodni trezor u kome su otkriveni brojni
fosilni ostaci dinosaurusa, i tri srednjevekovna
zamka u Belinconi.
U Tićinu se možete baviti bilo kojim sportom, kako
na otvorenom tako i na zatvorenom. Učlanjenje
u sportski klub ili rekreativno bavljenje sportom
predstavljaju odlične prilike za upoznavanje
starosedelaca i novopridošlih i razvijanje
međusobnog poštovanja. Dobrovoljni rad sa
mladima, starijima, bolesnima ili osobama s
hendikepom odlična je prilika za sticanje novih
iskustava i razvoj međusobnog razumevanja.
Kulturološke karakteristike u Švajcarskoj su
toliko međusobno različite, da se ponekad i
sami Švajcarci pitaju šta je to što ih povezuje. Ta
raznovrsnost se oslikava u navikama, običajima i
umetnosti, u kojima učestvuju i brojne zajednice
stranaca koje žive u zemlji. Kulturna i rekreativna
ponuda veoma su bogate i u Tićinu, u kome
postoje brojne kulturne i rekreativne asocijacije,
kako na opštinskom tako i na regionalnom nivou.
Onima koji nameravaju da se nastane u Tićinu
savetujemo da učestvuju u aktivnostima lokalnih
asocijacija, u rekreativnim, sportskim, kulturnim
i gastronomskim aktivnostima i ekskurzijama,
jer su to odlične prilike za upoznavanje lokalnog
stanovništva, običaja, mentaliteta i tradicije.
Upoznavanje lokalnog dijalekta, degustacija sira
i palente, partija karata ili boćanja, zajedničko
pevanje refrena lokalnih narodnih pesama – sve to
pokazuje želju stranaca da se upoznaju sa svojom
novom zajednicom, ali je i prilika da se lokalno
stanovništvo zainteresuje za novopridošle i dobije
želju da ih prihvati i upozna.
Mediji
U odnosu na broj stanovnika, Tićino je jedna od
regija sa najvećim brojem štampanih medija po
glavi stanovnika u svetu. Postoje tri lokalne dnevne
novine, brojni nedeljnici, nekoliko mesečnih
časopisa (pored štampe iz ostalih delova
Švajcarske i glavnih inostranih novina koji se mogu
naći na svim trafikama), šest televizijskih i deset
radijskih kanala sa nacionalnom frekvencijom (uz
obilje švajcarskih i inostranih kanala dostupnih
preko satelitske i kablovske mreže), jedna privatna
televizija i dve privatne radio stanice, kao i brojni
mediji na internetu.
Redovno čitanje novina, praćenje događaja u
italijanskoj Švajcarskoj putem radija, praćenje
televizijskih programa koji se bave lokalnim
događajima i običajima omogućava vam da
stalno budete u toku s dešavanjima u svom
okruženju, s javnim mnjenjem, evolucijom stavova.
Istovremeno, što nikako nije manje važno, učeći
italijanski jezik. Lokalna štampa je posebno
korisno sredstvo za praćenje i razumevanje
društveno-ekonomskih i političkih kretanja u Tićinu
i Švajcarskoj.
15Slobodno vreme i mediji
Jedno od najvećih bogatstava Tićina zasigurno
je njegova eno-gastronomska proizvodnja.
U ponudi su brojni prirodni, lokalni proizvodi
pripremljeni na tradicionalni način. Na
raspolaganju imate hiljade ukusa koji u sebi
spajaju tradiciju i moderno doba, od sezonskih
proizvoda poput domaćih salama, lokalnih
merloa i alpskih sireva, do klasičnih jela sa
palentom, rižota sa pečurkama i osobukom,
čorbe, marinirane pastrmke, torti s hlebom
ili kestenjem, sode i drugih specijaliteta
koje lokalci rado konzumiraju u lokalnim
gostionama (grotti).
28
16osnovni zadaci su: prevencija kroz prisustvo na
terenu, kontrola saobraćaja i osoba, utvrđivanje
saobraćajnih, železničkih i avio saobraćajnih
nezgoda, utvrđivanje krađa, otmica i nanošenja
štete, nezgoda u kući ili na radnom mestu,
intervencije usled tuča, agresivnog ponašanja i
nasilja u porodici, utvrđivanje smrti i požara, kao
i mere održavanje javnog reda. Sudska policija je
nadležna za saradnju sa Tužilaštvom (Ministero
Pubblico), prikupljanje informacija, proveru
podataka, vršenje istraga, hapšenja, prevenciju,
stratešku i komparativnu analizu kriminogenih
fenomena, upotrebu naučno-tehničkih metoda u
istrazi.
Teritorijalna žandarmerija (Gendarmeria territoriale)
nudi potrebne informacije građanima, na terenu
kao i na šalterima pri policijskim stanicama.
Obavlja i poslove sudske policije u vezi sa
mikrokriminalom i sitnim prestupima. Žandarmerija
takođe vodi računa i o bezbednosti aerodroma
Lugano-Anjo (Lugano-Agno). Najveće opštine
u Tićinu imaju svoje opštinske policije. Specijalne
mobilne jedinice garantuju delovanje u slučaju
visokorizičnih hitnih slučajeva na celoj teritoriji
Kantona. Te jedinice se sastoje iz Jedinice za
specijalne intervencije (Reparto Interventi Speciali)
i Jedinice za saobraćaj (Reparto del Traffico).
Kantonalna policija svakodnevno vrši konstatovanje
saobraćajnih nezgoda. U slučaju posebno teških
i kompleksnih nesreća, poziva se i Forenzička
jedinica (Polizia scientifica).
U Tićinu postoje mnoge specijalizovane kompanije
koje se bave obezbeđenjem i kojima se možete
obratiti za savete u vezi sa instalacijom alarmnih
sistema.
Kantonalna policija je javna služba čiji je zadatak
da štiti bezbednost i održava zakonom propisani
poredak: dostupna je 24 sata dnevno pozivom
na broj 117. Kantonalna policija (Polizia cantonale)
vrši prevenciju i, kada je to moguće, sprečava
prestupe putem informisanja i kontrole, vrši uviđaje
i podnosi prijave nadležnim orgaima. Mobilne
jedinice žandarmerije u severnoj zoni (Sopraceneri)
i južnoj (Sottoceneri) garantuju pokrivenost cele
teritorije u slučaju potrebe za neplaniranim,
vanrednim, hitnim i intervencijama spasavanja,
hapšenja ili privođenja osoba, kao i patroliranja
sa uobičajenim ciljem kontrole i represije. Njeni
Služba hitne pomoći Tićina kao i ostale asocijacije
koje se bave pružanjem prve pomoći članovi
su Tićinske kantonalne federacije ambulantnih
transportera (Federazione Cantonale Ticinese
dei Servizi Autoambulanze). Osnovni zadaci
ambulantne službe Hitna pomoc Tićina tel. broj
144 (Ticino Soccorso 144) jesu odaziv na pozive
u vezi sa zdravstvenim hitnim slučajevima, kao i
pouzdana organizacija i optimalna koordinacija
intervencija. Besplatnim pozivom na broj 144
moguće je tražiti pomoć za bilo koji hitan
slučaj. Broj 144 ne treba zvati za lekarske savete
(zvati 091 800 18 28), za informacije o medicinskim
uslugama van radnog vremena (zvati 091 800 18 28),
za upite o Službi kućne nege (Servizi di Aiuto
Domiciliare) zvati 0840 22 44 22.
Spasavanje i zaštita ljudi, životinja, životne sredine
i materijalnih dobara su glavni zadaci vatrogasne
službe Tićina (pompieri ticinesi), koja je
dostupna pozivom na broj 118.
Civilna zaštita (Protezione della popolazione)
je integrisani sistem zaštite, spasavanja i
pomoći. Njen zadatak je da koordinira različita
interventna sredstva u cilju zaštite populacije,
sredine i spomenika kulture u slučaju prirodnih
ili tehnoloških katastrofa, drugih vanrednih
situacija ili oružanih sukoba. Vojska i civilna zaštita
organizovane su za delovanje u tri sfere: vojnom
sektoru, civilnoj zaštiti i zaštiti populacije. Civilna
zaštita stara se o primeni federalnih odredaba
o civilnoj zaštiti na teritorijama regija i kantona,
bavi se planiranjem, obukom vojnika i izgradnjom
specijalnih struktura za zaštitu (skloništa,
regionalne strukture). Služba za zaštitu gradjana
(Il servizio della protezione della popolazione)
za glavni zadatak ima pripremu u vanrednim
slučajevima ili u slučaju katastrofa.
Pogledati «Korisne informacije»
Žrtve provale i krađe odmah treba da obaveste
policiju i pokušaju da ostanu smirene.
Potrebno je sačekati policajce pre ulaska u
kuću, jer je moguće da su provalnici još uvek
unutra. Ne treba ulaziti u kuću i početi vraćati
stvari na njihovo mesto ili dodirivati otvorene
stvari, jer se tako uništavaju eventualni tragovi
koje je ostavio provalnik. Ne oklevajte da
policiju kontaktirate i samo radi razjašnjavanja
neobičnih i neredovnih situacija.
Bezbednost i vanredne situacije
Istituzioni politiche svizzere, Vademecum,
AA.VV., Giampiero Casagrande Editore, Lugano,
2004. www.casagrande-giampiero.ch
L’Image de la Suisse, Gianni Haver, LEP,
Le Mont-sur-Lausanne, 2011, www.editionslep.ch
L’importanza di essere Svizzera, AA.VV., Limes,
Rivista italiana di geopolitica, Gruppo Editoriale
l’Espresso, Roma, 2011, www.limesonline.com
La Confederazione in breve, Cancelleria federale,
Berna, www.pubblicazionifederali.admin.ch
La matrigna e il monello, Confederazione e
Ticino tra dialoghi e silenzi, Orazio Martinetti,
Armando Dadò Editore, Locarno, 2001,
www.editore.ch
Le nostre origini, le terre ticinesi dai tempi
remoti alla fine del Settecento, Raffaello Ceschi,
Armando Dadò Editore, Locarno, 2006,
www.editore.ch
Libera circolazione Svizzera-UE, Ufficio federale
della migrazione, Berna, 2010,
www.pubblicazionifederali.admin.ch
Lugano in mano, Vivi la tua Città, Dicastero
integrazione e informazione sociale Città di
Lugano,
Lugano, 2011, www.lugano.ch/diis
La popolazione straniera e i flussi migratori
in Ticino, AA.VV. , SUPSI/Dipartimento lavoro
sociale, Canobbio, 2003
La Svizzera in un libro, Lingue e cantoni,
Elisabeth Alli, 2006, www.sbook.ch
Principi in materia di visti Schengen, Ufficio
federale della migrazione, Berna, 2011,
www.pubblicazionifederali.admin.ch
Razzismo e discriminazione, Dipartimento delle
istituzioni, Bellinzona, 2012, di-ds@ti.ch
Razzista, io !?, Fondazione Educazione e
Bibliografija (izbor)
Abitare in Svizzera, Informazioni concernenti
la locazione di un appartamento, Weissgrund
Kommunikation, AG Zurigo, 2006,
www.bwo-admin.ch
Assicurazioni sociali: soggiorno in Svizzera e
partenza, Ufficio federale della migrazione, Berna,
2011, www.pubblicazionifederali.admin.ch
Dobrodošli u Švajcarsku, informazioni per gli
immigrati, Ufficio federale della migrazione, Berna,
2011, www.pubblicazionifederali.admin.ch
Conoscere, conoscersi, Dicastero integrazione
e informazione sociale Città di Lugano, Lugano,
2011, www.lugano.ch/diis
Curriculum di riferimento per la promozione
delle competenze linguistiche dei migranti,
Ufficio federale della migrazione, Berna, 2010,
www.pubblicazionifederali.admin.ch
Echo, Informazioni sulla Svizzera, HEKS,
Amriswil, 2005, www.echo-ch.ch
Dizionarietto elvetico, Eros Costantini, Edizioni
San Giorgio, Muzzano, 2002
Géographie de la Suisse, AA.VV., LEP, Le Mont-
sur-Lausanne, 2010, www.editionslep.ch
Guida alla salute in Svizzera, Croce Rossa
Svizzera / UFSP, Berna, 2011,
www.pubblicazionifederali.admin.ch
Histoire Suisse, Grégoire Nappey, LEP, Le Mont-
sur-Lausanne, 2007, www.editionslep.ch
Il Ticino moderno 1945-2010, AA.VV., Quaderni
dell’associazione Carlo Cattaneo, Lugano, 2010,
www.associazionecattaneo.ch
Institutions politiques suisses, Vincent Golay,
LEP, Le Mont-sur-Lausanne, 2010,
www.editionslep.ch
Sviluppo, Lugano, 2005, www.globaleducation.ch
Staatsatlas / Atlas de l’Etat, AA.VV., Verlag Neue
Zürcher Zeitung, Zürich, 2012,
www.nzz-libro.ch
Stranieri e richiedenti l’asilo in svizzera,
Ufficio federale della migrazione, Berna, 2012,
www.pubblicazionifederali.admin.ch
Trialogo salute, Vademecum per la collaborazione
con interpreti interculturali, Interpret, Berna, 2012,
www.inter-pret.ch
Tutela giuridica della discriminazione razziale,
Commissione federale contro il razzismo, Berna,
2010, www.ekr.admin.ch
Vivere e lavorare in Svizzera,
Ufficio federale della migrazione, Berna, 2010,
www.swissemigration.ch – www.eures.ch
Nota: Mnoge federalne publikacije mogu se naći
na drugim jezicima, osim italijanskog, francuskog
i nemačkog. Dodatne informacije dostupne
su u Opštinskim službama ili pri Kancelariji
Kantonalnog poverenika za integraciju stranaca,
0848 14 32 01/02.
Note
29
Macchina
da lavare Veš-mašina
Modine Graničnici pobodeni u zemlju da
bi se obeležio prostor za izgradnju
novog objekta.
Natel Mobilni telefon. Reč je skraćenica
od «NAtionales TELefon»,
«nacionalni telefon». Ime se prvi put
pojavilo 1975. kada je PTT (danas
«Swisscom») rešio da stvori mrežu
mobilne telefonije.
Panne Kvar, defekt, lom, havarija,
nesporazum, nesreća, zagušenje,
nestanak struje.
Per intanto Za sad
Riservazione Rezervacija, reč je francuskog
porekla
Rolladen Venecijaner, roletna, šaloni.
Schlafsack Vreća za spavanje. Nemačka
reč koja se koristi u dijalektima i
tićinskom italijanskom.
Servisol Self-service, samoposluživanje:
restoran, prodavnica sa
samoposluživanjem
Tagliata Poslužavnik sa iseckanim
suhomesnatim proizvodima
Tirata Ravnina (deo puta bez krivina)
Tunnel Tunel
Uovo
in cereghino Jaje na oko
Vignetta Samolepljivi formular koji se
stavlja na vetrobran kao dokaz
o uplati godišnje saobraćajne
takse neophodne sa saobraćanje
autoputevima.
Zacky-boy (Piše se i «zechiboy» i slično)
Prenosiva motorna kosilica
30 izraza za bolje razumevanje
tićineskog italijanskog (slobodan izbor)
A balla Velikom brzinom
(L’)Agrafe Mala metalna spajalica, reč je
francuskog porekla
Azione Posebna ponuda, promotivna
prodaja s popustom, pogotovo
kada su u pitanju prehrambeni
i proizvodi za svakodnevnu
upotrebu. "Banane in azione"
jednostavno znači "banane na
popustu": to je tipičan trgovački
izraz na svim nacionalnim jezicima
(Action na francuskom i Aktion na
nemačkom)
Bilux Ablendovanje, smenjivanje dugih i
kratkih svetala na farovima vozila,
obično da bi se privukla pažnja
vozača koji dolazi u susret.
Boccalino Mali, obli bokal od bojene terakote
u kome se služi domaće vino. Kao
i klompice, jedan je od kič simbola
Tićina.
(La)
Cantonale Glavni put između dva mesta
Classeur Registrator (sa prstenovima)
Chifer Kroasan: slatko pecivo srpastog
oblika
Colonna Kolona (automobila, osoba): ova
reč se često koristi, pogotovo
u izrazima poput «c'è colonna
in autostrada», «na autoputu je
kolona».
Comanda Naručivanje (u restoranu,
prodavnici, na internetu). Reč je
francuskog porekla
Entrare
in funzione Doći na funkciju, položaj. Kalk iz
francuskog "entrer en fonction"
Farsi dentro Integrisati se, ne ostati van
dešavanja, družiti se, uspostaviti
društvene odnose sa članovima
nove zajednice
Gabola Problem, muka, nepredviđena
situacija, neprijatnost, suprotnost,
nesreća, poteškoća, zbrka,
komplikacija, nelagoda, frka,
gnjavaža, baksuzluk, naporna
situacija
Inzigare Izazivati, provocirati, razdraživati
Latele Televizija, TV program «Guardare
latele», «Gledati TV»
Korisni brojevi
Hitna pomoć 144
Policija 117
Vatrogasci 118
Hitni slučajevi 112
Trovanje 145
«Rega» – avio-pomoć 1414
Kardiološki centar Tićino 091 805 31 11
Pomoć na putu (kvarovi) 140
Prijateljski SOS telefon 143
Savetovalište za decu i mlade 147
Udruženje za lečenje alkoholizma 0848 84 88 46
Pomoć za AIDS Ticino 091 923 80 40
Zlostavljanje i konflikti na poslu 0800 14 51 45
Kantonalna uprava 091 814 41 11
Kancelarija za migraciju 091 814 72 11
Kantonalni poverenik za integraciju
0848 14 32 01/02
Savetovalište za integraciju
0848 14 72 01/02
Nacionalna prevodilačka služba
0842 44 24 42
Agencija za kulturološko posredovanje
«Derman» – SOS Ticino 091 921 07 38
091 825 23 79
Švajcarska radio-televizija 091 803 51 11
30
Editore
Repubblica e Cantone Ticino
Dipartimento delle istituzioni
Residenza governativa
Piazza Governo
CH–6500 Bellinzona
tel. +41 91 814 41 11
www.ti.ch/di
di-dis@ti.ch
© Dipartimento delle istituzioni
CH–6500 Bellinzona
2012 Tutti i diritti riservati
Autore/Informazioni
Delegato cantonale
all’integrazione degli stranieri
Divisione degli interni
Dipartimento delle istituzioni
tel. +41 848 14 32 01/02
Concetto grafico
Graficadidee.ch– Giubiasco
Fotografie
Graficadidee.ch– Giubiasco
Archivio– EOC
Archivio– Croce Verde Bellinzona
Massimo Pacciorini– Job
Traduzioni
Consultra AG – Zurigo
Stampa
Salvioni arti grafiche
Stampato su carta FSC/100% riciclata
Tiratura
51’000 copie
1a edizione /novembre 2012
Per quanto riguarda la correttezza dei contenuti
dei testi fa stato unicamente la versione in italiano.
I testi tradotti nelle altre lingue sono stati
meticolosamente verificati nei limiti del possibile.
Tuttavia, data la complessità della materia e delle
diverse strutture governative, gli autori di questo
documento non escludono il fatto che ci possano
essere errori, imprecisioni o interpretazioni errate
o offensive rispetto alla versione originale.
Benvenuti!
Repubblica e Cantone TicinoDipartimento delle istituzioni